Novo veliko arheološko otkriće u Egiptu ponovno je usmjerilo pažnju svijeta prema drevnom gradu Luksoru, nekadašnjoj Tebi, jednom od najvažnijih središta staroegipatske civilizacije. Dok se posljednjih mjeseci ponovno raspravlja o tome kako su zapravo izgrađene Velike piramide te kruže glasine o navodnoj „drugoj Sfingi“ skrivenoj ispod pijeska, egiptolozi su u nekropoli Abu el-Naga otkrili niz fascinantnih nalaza starih oko 3500 godina.

Arheolozi koji istražuju zapadnu obalu Luksora otkrili su skrivenu grobnicu povezanu s kultom Amona, najmoćnijim religijskim i političkim pokretom drevnog Egipta. Riječ je o kultu posvećenom bogu Amonu, poznatom i kao „Kralj bogova“, božanstvu koje je stoljećima bilo povezano s kraljevskom vlašću, bogatstvom i nasljeđivanjem prijestolja.

Grobnica bila zatrpana više od 150 godina

Istraživanja su provedena u jugoistočnom dijelu grobnice Roya, koja je više od stoljeća i pol bila zakopana ispod ostataka i krhotina nastalih tijekom ranijih iskapanja. Velika arheološka misija započela je u studenome prošle godine, a tek sada stručnjaci uspijevaju detaljnije istražiti unutrašnjost i otkriti nove informacije o pogrebnim običajima i religijskom životu manje poznatih pripadnika egipatskog društva.

U grobnici je pronađeno ukupno deset drvenih lijesova koji su ostali iznenađujuće dobro očuvani. Na njima su sačuvani hijeroglifi i brojni natpisi.

Daljnja analiza pokazala je da dio lijesova potječe iz razdoblja 18. dinastije, koja traje od 1550. do 1292. godine prije Krista, dok drugi pripadaju 21. dinastiji, odnosno razdoblju između 1077. i 943. godine prije Krista.

Među pronađenim ostacima nalazi se i lijes žene koja je bila pjevačica u kultu boga Amona, kao i nekoliko lijesova koji su pripadali svećenicima.

Lijesovi premještani tijekom razdoblja nemira

Egipatsko Vrhovno vijeće za starine priopćilo je da su lijesovi najvjerojatnije premješteni sa svojih izvornih lokacija tijekom razdoblja političkih i društvenih nemira kako bi bili sačuvani od uništenja.

Osim lijesova, istraživači su u jednoj manjoj grobnici pronašli i vrh pješčane piramide, poznat kao piramidion. Taj je artefakt bio ukrašen prizorima štovanja i religijskih obreda.

Više od 30 mumificiranih mačaka pronađeno u lanenim omotima

Jedno od najneobičnijih otkrića odnosi se na životinjske mumije. Arheološki tim pronašao je čak 30 mumificiranih mačaka, među kojima su bile i domaće i divlje mačke.

Egipatsko Ministarstvo turizma i starina objavilo je da je misija „uspjela otkriti i ukop životinja, a u završnim slojevima južno od Bakijeva groblja pronađena je velika zbirka životinja zamotanih u lanene omote i povezanih lanenim trakama, među kojima se nalazilo više od 30 mumija malih i velikih mačaka“.

Stručnjaci vjeruju da su mačke bile položene kao simbolična žrtva radi zaštite mumificiranih pokojnika. Takva praksa bila je česta religijska ponuda tijekom Ptolemejskog razdoblja, koje je trajalo od 332. do 30. godine prije Krista.

„Otkriveni su ljudi koji se ne spominju ni u jednom poznatom izvoru“

Dr. Abdul Ghafar, glavni direktor arheološkog područja Luksora, izjavio je kako istraživačka misija „trenutačno nastavlja proučavanje i znanstvenu dokumentaciju otkrića, kao i restauraciju i pažljivo održavanje lijesova, arheoloških nalaza i grobnica, kao pripremu za predstavljanje rezultata studija u cjelovitom znanstvenom obliku“.

Dodao je i da su vlasnici novootkrivenih grobnica „osobe koje nikada nisu spomenute ni u jednom poznatom povijesnom izvoru“, kao i da su pronađeni uzorci i natpisi omogućili dokumentiranje novih titula i zanimanja koja dosad nisu bila poznata znanstvenicima.

Za sada su detaljna znanstvena istraživanja još u tijeku, a stručnjaci vjeruju da bi analiza lijesova, artefakata i grobnica mogla otkriti još brojne tajne drevnog Egipta.