Procjene za prosječan porast morske razine na globalnoj razini do kraja 21. stoljeća najčešće variraju od 0,18 m do ≥ 1 metara u odnosu na današnju razinu. One procjene koje obuhvaćaju i otapanje grenlandskog i antarktičkog ledenog pokrova predviđaju porast morske razine od 5 i više metara. Sukladno globalnim promjenama, razina Jadranskog mora također je u porastu. 

Klimatske promjene

Možemo i sami osjetiti da su ljeta sve toplija i da ih teže podnosimo, a to dokazuje i indeks godišnjeg porasta temperature te temperaturni ekstremi. Također, vidljive su i promjene u hidrološkom ciklusu – svaki dodatan stupanj temperature sa sobom potencijalno nosi do 7% vodene pare, što može dovesti do vrlo visoke razine vodene pare s obzirom na dramatične temperaturne skokove.

Opasnost od oborinskih ekstrema i suše i dalje ne postoji, ali podizanje mora je svakako je jedna od posljedica klimatskih promjena na koje neosporivo utječemo i mi; izgaranje fosilnih goriva, primjerice, imalo je i ima veliku ulogu u zagrijavanju atmosfere, oceana i zemlje.

60 cm viša razina mora do kraja stoljeća

NASA je 2021. objavila interaktivnu kartu koja prikazuje porast razine mora u svijetu u desetljećima koja su pred nama, a označeni su  dijelovi svijeta prema čijim se morima, odnosno porastu u razini, vidi značajan utjecaj klimatskih promjena. Izvješće donosi projekcije koje se baziraju na promjenama morskih struja, otapanju ledenjaka i glečera.

Razina mora značajno je rasla od 1970., a u posljednjih 100 godina rasla je više nego u bilo kojem prethodnom stoljeću u zadnjih 3000 godina. U prosjeku, razina mora rasla je oko četiri milimetra godišnje tijekom prošlog desetljeća.

Prema karti koja uključuje četiri točke analize na području Hrvatske, predviđa se da će do 2100. razina Jadranskog mora narasti za otprilike 60 centimetara.

Najugroženiji grad u Hrvatskoj

Prema istraživanju iz 2017., najugroženije općine prema kriterijima poplavljenih površina, ugroženog stanovništva i promjene infrastrukture su one smještene na najnižim dijelovima hrvatske obale, s naseljima i prometnom infrastrukturom uz samo more. 

Tako je, u teoriji, najugroženija općina Opuzen, a najugroženiji veći grad na hrvatskoj obali Zadar na čiju bi ekonomsku strukturu i stanovništvo drastičan porast mora od, primjerice, 6 metara značajno utjecao.

Lažna panika i manipuliranje 

Iako je neupitno da vrlo negativno utječemo na Zemlju i da nam ona na različite načine poručuje da su štetne politike kojima se trenutno vodimo dugoročno neodržive, izjave kako će do kraja stoljeća većina obalnih gradova na Jadranu biti potopljena nisu točne.

Porast razine mora od 60 centimetara ne može potopiti obalne gradove jer je prosječna nadmorska visina tla jadranskih gradova barem 30 metara iznad aktualne razine mora, a neki gradovi poput Rijeke penju se preko 100 metara nadmorske visine. 

Panična prodaja nekretnina ili odustajanje od kupnje istih s obzirom na ova predviđanja nisu logičan potez, ali svakako treba biti informiran o tome što se događa s prirodom u kojoj živimo te kako na nju utječemo. Ako razmišljamo desetcima godina unaprijed, porast razine mora možemo uzeti kao čimbenik odluke o kupovini nekretnine na obali, ali isto tako imati u glavi da se takve promjene ne događaju preko noći i da se infrastruktura gradova godinama mijenja.
 

Promjene u prirodi, svemu na što ona utječe i onome što nam budućnost nosi primarno ovisi o političkim prioritetima te ulaganjem sredstava u istraživanja, testiranja i akcije usmjerene prema ekološkim pitanjima. Također, ne smijemo zaboraviti da smo svi zajedno odgovorni smo za budućnost i promjene na Zemlji.