Znanstvenici tvrde da je jedan dodatak jelu razlog smrti ogromnog broja ljudi svake godine: Koristimo ga baš svi

Australski su znanstvenici u svojoj zemlji proveli dosta zanimljivo i važno istraživanje te su došli do dosta zabrinjavajućih zaključaka. Naime, svake godine više od 2.500 Australaca umre od bolesti povezanih s pretjeranim unosom soli. Unatoč ovim poraznim brojkama, postoje praktični koraci koje savezna vlada može poduzeti kako bi spasila živote, smanjila troškove zdravstva i pomogla gospodarstvu, pokazuje izvješće novog Grattan instituta, a prenosi ga Science Alert.
Pretjerani unos soli loš je za zdravlje jer podiže krvni tlak, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Unos soli je najveći pojedinačni faktor rizika kod oko jednog od tri Australca koji imaju visok krvni tlak.
Nažalost, prosječan Australac konzumira dvostruko više soli od preporučene dnevne količine od 5 grama, što je ekvivalent jednoj žličici. Australijske vlasti svjesne su da je pretjeran unos soli veliki problem, a zato su postavile cilj da se do 2030. godine smanji unos soli za barem 30 posto.

Dodaje se u sve
Iako je to ambiciozan i vrijedan cilj, i dalje konzumiramo previše soli, a nemamo politike koje bi to promijenile. Većina soli koju jedemo dodaje se hrani tijekom proizvodnje, a ne dolazi iz solnice na stolu. Oko tri četvrtine dolazi od namirnica kao što su kruh, sir i prerađeno meso. Česti obroci kao što su gotova jela s tjesteninom ili sendvič s šunkom mogu sadržavati do polovine ukupnog preporučenog unosa soli.
Postavljanje ograničenja za sol najučinkovitiji je način za smanjenje unosa. Takva ograničenja postavljaju granice koliko soli se može dodati različitim vrstama hrane, kao što su kruh ili keksi. Da bi zadovoljili te granice, tvrtke moraju mijenjati recepte svojih proizvoda, smanjujući količinu soli.
Primjena ovakvih ograničenja soli učinkovita je mjera koja se već primjenjuje u Velikoj Britaniji, gdje je unos soli smanjen za 20% u otprilike deset godina. Južna Afrika postiže još brže rezultate. Ograničenja soli jeftina su i lako primjenjiva politika koja brzo daje rezultate. Većina potrošača neće primijetiti promjene na blagajni, a kompanije će trebati ažurirati svoje recepte, ali čak i ako bi svi troškovi ažuriranja recepata bili preneseni na potrošače, izračunavamo da bi najviše koštalo oko 10 centi tjedno za prosječno kućanstvo.
Troškovi ograničenja niski
No, Australija ima volonterne granice soli od 2009. godine, ali one su loše osmišljene, slabo provedene i smanjile su unos soli u populaciji za samo 0,3%.
Prema modelima Sveučilišta u Melbourneu, ispravljanje ovih neuspjelih ograničenja soli moglo bi dodati dodatnih 36.000 zdravih godina života populacije u idućih dvadeset godina. Ovo bi odgodilo više od 300 smrti svake godine i smanjilo troškove zdravstvene zaštite za 35 milijuna dolara godišnje, što je ekvivalentno 6.000 posjeta bolnici.
Međunarodno iskustvo pokazuje da bi troškovi implementacije takvih ograničenja soli bili vrlo niski i daleko veći od koristi.
Za postizanje ovih ciljeva, savezna vlada trebala bi početi provoditi već postojeća ograničenja, čineći ih obaveznima. Petnaest zemalja ima obavezna ograničenja soli, a četrnaest planira ih uvesti. Broj namirnica obuhvaćenih ograničenjima soli u Australiji trebao bi se više nego udvostručiti, kako bi bili jednako opsežni kao i oni koje je Velika Britanija postavila 2014. godine. Širi ciljevi uključivali bi uobičajene namirnice za koje Australija trenutno ne postavlja ciljeve, kao što su konzerve graha, maslac, margarin i konzervirano povrće.