Među brojnim kulturama koje se uzgajaju, mrkva se pokazala kao unosna opcija u susjednim zemljama poput Srbije, iako se ranije nije smatrala toliko isplativom. Danas, zahvaljujući modernim tehnikama uzgoja i povećanim investicijama, poljoprivrednici postižu značajne rezultate. No, uspjeh u uzgoju mrkve zahtijeva temeljitu pripremu tla, adekvatnu njegu biljaka, te se često suočavaju s izazovima kao što su visoki troškovi strojeva i ekstremne vremenske prilike.

Proizvodnja ove kulture može biti vrlo unosna, ali zahtijeva specifične uvjete poput pjeskovitog tla s pravilnim pH vrijednostima između 5,5 i 6,5 te konstantno navodnjavanje i odgovarajuću zaštitu biljaka. Osim toga, strojevi potrebni za uzgoj su iznimno skupi, a ove godine je suša natjerala mnoge poljoprivrednike da stalno koriste pumpe za navodnjavanje, kako izvještava AgroTV.

Mrkva je u Srbiji zasijana na otprilike 3.500 hektara, a ovogodišnji prinosi ocijenjeni su kao vrlo kvalitetni. Cijene na tržištu variraju ovisno o regiji i kvaliteti proizvoda, a prosječna cijena trenutno iznosi oko 50 centi po kilogramu. AgroTV je razgovarao s dvojicom iskusnih poljoprivrednika, Stefanom Vidovićem iz Futoga i Tiborom Molnarom iz Lukinog Sela, koji su podijelili svoje pristupe i izazove s kojima se suočavaju u uzgoju mrkve. Stefan, koji na svojoj farmi uzgaja i druge kulture poput luka, krumpira i kupusa, posvećuje značajan dio svoje zemlje upravo mrkvi. S druge strane, Tibor, čija obitelj već godinama uzgaja mrkvu, svake godine zasije između 30 i 40 hektara.

Posla ima

„Moj otac i majka počeli su s ovim poslom, a ja sam ih samo slijedio i nastavio tradiciju. Već dvadeset godina se bavimo ovim poslom“, kaže Stefan. Tibor objašnjava kako je mrkva u njihovoj obitelji oduvijek prisutna, ali sada je to postala ozbiljnija proizvodnja zahvaljujući zajedničkim projektima i investicijama u opremu koja omogućuje plasman robe na strana tržišta.

Međutim, uzgoj mrkve nije jednostavan i ne donosi trenutne zarade. Oba poljoprivrednika ističu kako je analiza tla ključna, čak i nakon početka proizvodnje, te kako je velika potražnja za sezonskim radnicima veliki izazov. „Imamo stalni tim radnika tijekom cijele godine, uglavnom iz lokalne zajednice. No, kad nam treba više radne snage, surađujemo s ljudima koji su zainteresirani za sezonski rad“, kaže Stefan. Satnice radnika variraju, ovisno o složenosti posla, te se kreću od 3 do 5 eura po satu.

Hrvat ukazao na golemi problem koji svi zanemaruju: 'Događa se noću, pogledajte što rade'

Tibor također naglašava važnost pravilne analize tla i vode prije svakog početka sezone, jer samo tako mogu optimizirati troškove i povećati efikasnost proizvodnje. Ova sezona bila je posebno izazovna zbog suše, koja je zahtijevala kontinuirano navodnjavanje. „Ova godina je bila ekstremna – gotovo dva mjeseca bez kiše. Naše pumpe nisu prestale raditi. Unatoč svim naporima, suša je ipak negativno utjecala na prinose, iako smo dali sve od sebe da sačuvamo što više“, kaže Stefan na kraju.