Znanstvenici primijetili zastrašujuće promjene u oceanima: Posljedice bi mogle biti strašne za nas

Neočekivani skok globalnih temperatura od 2023. godine uzrokovao je val ekstremnih vremenskih nepogoda širom svijeta, uključujući požare u Los Angelesu i smrtonosne poplave u Valenciji. Znanstvenici pokušavaju utvrditi što je dovelo do tako naglog zagrijavanja, a novo istraživanje Sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji ukazuje na alarmantan trend: oceani se zagrijavaju brže nego ikada prije.
Prema istraživačkom timu na čelu s meteorologom Chrisom Merchantom, gornji slojevi oceana danas se zagrijavaju više od četiri puta brže nego krajem 1980-ih. Satelitski podaci prikupljeni od 1985. godine otkrivaju da je stopa zagrijavanja oceanske površine u 1980-ima iznosila 0,06 °C po desetljeću, dok je danas porasla na 0,27 °C po desetljeću.
"U 1980-ima, vruća voda iz slavine tekla je polako, zagrijavajući vodu u kadi za djelić stupnja svakih deset godina. No, sada ta vruća slavina teče mnogo brže, a temperatura raste znatno brže nego prije", objasnio je Merchant.
Analiza podataka pokazuje da ovaj trend nije linearan – naprotiv, stopa zagrijavanja se ubrzava, što znači da bi u sljedeća dva desetljeća porast temperature površine oceana mogao nadmašiti onaj zabilježen u proteklih 40 godina.
El Niño nije jedini uzrok
Iako su znanstvenici očekivali da će prirodni fenomen El Niño uzrokovati privremeni porast globalnih temperatura, podaci pokazuju da on objašnjava samo 44% viška topline u posljednjih nekoliko godina. To znači da se oceani zagrijavaju znatno brže nego što su stručnjaci predvidjeli.
Osim El Niña, znanstvenici identificiraju i druge potencijalne čimbenike koji su doprinijeli ovom ubrzanom zagrijavanju:
Erupcija podvodnog vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha'apai 2022. – povećana količina vodene pare u atmosferi mogla je dodatno pojačati efekt staklenika.
Smanjenje aerosola nakon regulacija u brodarstvu 2020. – manje sumpornih čestica u zraku smanjilo je efekt hlađenja koji je prethodno postojao zbog ljudske aktivnosti.
Pojačana solarna aktivnost – sadašnja faza Sunčevog ciklusa mogla bi doprinositi dodatnom zagrijavanju. Međutim, čak i kombinacija ovih čimbenika ne može u potpunosti objasniti zabilježeni skok temperatura, što sugerira da bi još nepoznati mehanizmi mogli igrati ključnu ulogu u ovom procesu.
Hitnost smanjenja emisija fosilnih goriva
Znanstvenici naglašavaju kako kreatori politika i društvo moraju biti svjesni da dosadašnje projekcije klimatskih promjena možda ne odražavaju dovoljno brzo nadolazeće promjene.
"Ovo naglašava hitnost drastičnog smanjenja emisija fosilnih goriva", upozoravaju autori istraživanja objavljenog u časopisu Environmental Research Letters.
Iako je globalna zajednica svjesna rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, stvarnost pokazuje da subvencije za fosilna goriva i dalje potiču daljnje zagrijavanje planeta.
Pitanje ostaje: hoće li čovječanstvo napokon ozbiljno shvatiti upozorenja znanstvenika i poduzeti hitne mjere prije nego što posljedice postanu još razornije?