Koliko je daleko vaš telefon upravo sada? Kada ste ga posljednji put pogledali? Za mnoge od nas pametni telefoni postali su gotovo stalni pratitelji, a nova studija ukazuje na promjene u moždanoj aktivnosti koje nastaju kada smanjimo njihovu upotrebu.

Istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Heidelberg i Sveučilišta u Kölnu u Njemačkoj, uključilo je 25 mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina. Sudionici su zamoljeni da tijekom 72 sata maksimalno ograniče korištenje pametnih telefona – dopušteni su bili samo nužni komunikacijski i poslovni sadržaji.

Kako bi ispitali učinke smanjenog korištenja telefona, istraživači su prije i nakon eksperimenta koristili magnetsku rezonancu (MRI) te psihološke testove.

Pametni telefoni i moždana aktivnost

„Koristili smo longitudinalni pristup kako bismo istražili učinke ograničavanja korištenja pametnih telefona kod njihovih korisnika“, napisali su autori studije u objavljenom radu.

Tijekom skeniranja mozga provedenog nakon 72-satnog razdoblja, sudionicima su prikazane različite slike – uključujući slike upaljenih i ugašenih pametnih telefona te neutralne slike poput brodova i cvijeća. Kada su im prikazani telefoni, uočen je porast aktivnosti u dijelovima mozga povezanima s obradom nagrada i žudnjom, slično onome što se događa kod ovisnosti o supstancama poput nikotina ili alkohola.

Ova povezanost s moždanim sustavima dopamina i serotonina dodatno podupire ideju da pametni telefoni mogu biti oblik ovisnosti. Ti neurotransmiteri igraju ključnu ulogu u kontroli raspoloženja i kompulzivnog ponašanja.

Međutim, rezultati psiholoških testova nisu pokazali promjene u raspoloženju sudionika niti osjećaj žudnje unatoč ograničenom pristupu telefonu. Iako su neki sudionici izvijestili o poboljšanom raspoloženju, ti rezultati nisu bili statistički značajni.

Nejasnoće i buduća istraživanja

Studija nije detaljno istražila razloge zbog kojih ponašanje povezano s korištenjem pametnih telefona dovodi do promjena u mozgu, no autori ističu da vjerojatno postoji više čimbenika koji na to utječu. Također, moguće je da nisu sve aktivnosti na pametnim telefonima jednako ovisničke.

"Naši podaci ne razlučuju žudnju za korištenjem pametnih telefona i žudnju za društvenom interakcijom, što su danas dva usko povezana procesa“, istaknuli su istraživači.

Znanstvenici i dalje istražuju kako pametni telefoni mijenjaju naš mozak i ponašanje – osobito s obzirom na to da je prvi iPhone lansiran prije manje od 20 godina. Ova studija daje nove uvide u suptilne simptome „apstinencijske krize“ koji se javljaju kada na neko vrijeme prestanemo koristiti svoje mobilne uređaje.

"Identificirani moždani mehanizmi mogli bi značajno potaknuti razvoj ovisničkog ponašanja kod osoba sklonih pretjeranoj upotrebi pametnih telefona“, zaključuju autori studije.