Ovaj oblik divljeg odlaganja otpada, koji obuhvaća sve – od starog namještaja, elektronike, do plastike i raznih drugih predmeta – postao je česta pojava u mnogim dijelovima zemlje. Iako bi Hrvatska, kao članica Europske unije, trebala slijediti stroge ekološke smjernice, iz godine u godinu problem ilegalnog odlaganja otpada ostaje prisutan i sve izraženiji.

Iako je organizirani sustav zbrinjavanja otpada u mnogim gradovima prilično razvijen, ostaje činjenica da još uvijek postoji velik broj građana koji ne pridaju dovoljno pažnje pravilnom odlaganju otpada. Divlji deponiji postaju mjesta gdje ljudi nesavjesno ostavljaju predmete za koje ne žele trošiti vrijeme na odvoz u reciklažne centre ili čak na obližnje smećnjake. Nažalost, ovo nije samo problem gradova i naselja, nego se sve češće pojavljuje i u ruralnim područjima te prirodnim ljepotama, poput šuma i planinskih predjela.

Primijetio je to i jedan Hrvat koji je na Redditu napisao: "Tko baca otpad po javnim površinama u Zagrebu? Što se to događa u zadnje vrijeme u Zagrebu? Na parkinzima, čak i kod groblja, redovito vidim smeće od McDonald's-a (kompletna ogromna vrećica koju netko baci nakon što pojede). Ista stvar u dječjim parkovima. Sljeme također katastrofa koliko smeća ima", napisao je.

Na površini problema nije samo ekološka šteta koja nastaje bacanjem glomaznog otpada u prirodu. Količina smeća koja se redovito pojavljuje u šumama i na planinskim stazama izaziva ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti i ekološkoj ravnoteži tih područja. Životinje koje borave u tim predjelima mogu se naći u opasnosti zbog konzumiranja opasnih materijala ili zaglavljenih predmeta, poput plastičnih vrećica, staklenki ili oštrih metalnih dijelova. Također, zemljište postaje zagađeno, a voda u rijekama i potocima kontaminirana, što sve skupa ima dugoročne negativne učinke na okoliš i zdravlje ljudi.

Tko baca otpad po javnim površinama (Zg)?
byu/Necessary_Doubt_9058 inaskcroatia

Veliki problem

Jedan od najčešćih načina na koji se otpad ostavlja u prirodi jest ostavljanje glomaznog otpada – stare namještaje, kućanske aparate, pa čak i automobilske dijelove. Ove nesavjesne radnje ne samo da narušavaju vizualni dojam okoliša, već izazivaju i fizičku opasnost jer se ostavljeni predmeti često ne uklanjaju na vrijeme, a nepažljivo ljudi, ali i životinje, mogu naići na te opasne ostatke.

Mnogim građanima je često lakše jednostavno ostaviti nepotrebnu opremu na parkiralištu ili uličnom kutku, nego čekati odvoz. Ovaj problem nije specifičan samo za manja naselja, već i za velika gradska središta poput Zagreba, Splita i Rijeke. 

Često možete primijetiti glomazne predmete ostavljene uz smećnjake ili na javnim površinama, a što je još ozbiljnije, nemali broj njih završava na nezaštićenim, zapuštenim parcelama. Nažalost, nemali broj tih divljih deponija ostaje nedirnut i vrlo dugo, jer ne postoje adekvatni sustavi koji bi brzo reagirali na prijave građana ili nadležnih tijela.

Zastrašujuće priznanje najpopularnijeg fizičara današnjice: 'To je ono što me plaši i drži noću budnim'

Zabrinjavajuće je i ponašanje onih koji smatraju da je odlaganje otpada u prirodi „normalno“, odnosno, da je „svi to rade“, što dodatno otežava pronalaženje rješenja. Bez obzira na zakone i kazne koje postoje, čini se da problem nije lako riješiti. Dok postoje i sustavi za reciklažu i odlaganje otpada, mnogi građani i dalje zanemaruju te opcije jer smatraju da je lakše ostaviti otpad na "zabranjenom" području. Iako je svijest o ekološkim pitanjima u Hrvatskoj u porastu, potrebno je uložiti još puno truda kako bi ljudi uvidjeli ozbiljnost situacije.