Nestvarno otkriće zbog kojeg će se možda pisati nova povijest čovječanstva: Ovi ljudi su imali napredno znanje

Novo istraživanje drevnog kamenog kompleksa Göbekli Tepe moglo bi promijeniti sve što mislimo da znamo o ranim civilizacijama. Ovaj arheološki lokalitet u jugoistočnoj Anatoliji, u blizini sirijske granice, stariji je od Stonehengea za čak 6.000 godina, a neki stručnjaci sada vjeruju da je mogao služiti kao najstariji poznati kalendar na svijetu.
Göbekli Tepe, koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, sadrži kružne i pravokutne strukture koje su, prema arheolozima, podigli lovci-sakupljači između 9.600. i 8.200. godine pr. Kr. Stručnjaci vjeruju da su vapnenački stupovi teški između sedam i deset tona korišteni za društvene događaje i rituale te da su tijekom tisuću godina više puta prepravljani i nadograđivani.
Dugo se smatralo da stupovi u obliku slova T predstavljaju ljude ili čak mitska humanoidna bića. Također, postojala je teorija da je lokalitet korišten za pokapanje mrtvih, čime bi postao najstariji hram u povijesti.
No, prema najnovijim istraživanjima, ova teorija mogla bi biti pogrešna.
Je li Göbekli Tepe bio drevni astronomski kalendar?
Dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta u Edinburghu vjeruje da je Göbekli Tepe zapravo bio najstariji poznati kalendar. U razgovoru za The Express, izjavio je da su stanovnici ovog lokaliteta pomno promatrali noćno nebo, što ne čudi s obzirom na teoriju da je njihov svijet bio pogođen udarom kometa.
Ako se ova hipoteza pokaže točnom, značilo bi da su ljudi iz tog doba imali napredno astronomsko znanje, daleko prije nego što se vjerovalo da su civilizacije počele razvijati organizirane sustave mjerenja vremena.
Iskopavanja koja će trajati još 150 godina
Iako je Göbekli Tepe otkriven još 1960-ih, njegova prava važnost prepoznata je tek 1994. godine. Danas arheolozi rade na obnavljanju i potpunom istraživanju lokaliteta, no prema riječima dr. Mehmeta Önala s Odjela za arheologiju Sveučilišta Harran, za potpuno iskopavanje moglo bi biti potrebno čak 150 godina.
Jedno od najvećih otkrića u novije vrijeme bila su naselja drevne civilizacije, što je pobilo ranije teorije da je Göbekli Tepe služio isključivo kao hodočasničko ili obredno mjesto.
Ovo otkriće znači da su ljudi počeli graditi trajna naselja i organizirati zajednice čak 1.000 godina prije nego što se dosad mislilo. Prema podacima Rankera, prevladavalo je mišljenje da su ljudi počeli graditi gradove prije otprilike 10.000 godina, no Göbekli Tepe sugerira da se to dogodilo još ranije.
Arheološki rad u teškim uvjetima
Iskopavanja na Göbekli Tepeu iznimno su zahtjevna, a arheolozi svakodnevno rade u ekstremnim uvjetima. Dr. Lee Clare iz Njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu istaknuo je na društvenoj mreži X koliko je posao izazovan:
"Tim koji radi na Göbekli Tepeu obavlja nevjerojatan posao. Pozivam one koji sumnjaju u naš rad da ustanu u 4:30 ujutro i provedu dan prebacujući kamenje i sediment na temperaturama od 40 stupnjeva Celzijevih."
Prema njegovim riječima, u budućnosti će se istraživanja usmjeriti na posebne građevine koje su već djelomično iskopane, dok će neka područja, uključujući potencijalne nove kamene krugove, biti ostavljena budućim generacijama arheologa.
Göbekli Tepe tako nastavlja mijenjati naše shvaćanje povijesti, a svako novo otkriće otvara vrata još dubljem razumijevanju prvih ljudskih civilizacija.