Sličnosti su neki od simptoma i komplikacija koje uzrokuju, kao što su temperatura, kašalj, problemi s disanjem, upala pluća, bolovi u mišićima, glavobolja i drugi, kao i način na koji se bolesti šire (kontaktom i kapljično) i, posljedično, mjere prevencije.

Pandemija Španjolske gripe je jedna od najgorih u povijesti – procjenjuje se da je tim sojem gripe zaraženo oko 500 milijuna ljudi (nešto manje od trećine od tada procijenjenih 1,8 milijardi stanovnika), dok je procijenjenih smrtnih slučajeva preko 50 milijuna (dakle virus je bio smrtonosan u oko 10% slučajeva, i odnio živote 3% svjetske populacije). Širila se u tri (neki izvori spominju četiri) vala od 1918. do 1920.

Njen uzročnik je bio podtip ptičje gripe (H1N1), no, unatoč imenu, ne postoji konsenzus odakle je potekla. Jedinstvena odlika zaraze je bila visoka smrtnost među mlađom, zdravom populacijom (u dobi od 20 do 40 godina).

Odgovor zdravstvene zajednice je uključivao izolaciju, karantenu, pojačane higijenske mjere, nošenje maski i korištenje dezinficijensa te ograničenja javnih okupljanja – mjere koje se koriste i u slučaju COVID-19.

Pandemija COVID-19 se pojavila 2019. u Wuhanu u Kini. Bolešću je do danas zaraženo preko 157 milijuna ljudi, a preminulo je preko 3 milijuna (dakle virus je smrtonosan u oko 0.019% slučajeva, i odnio je živote 0.0038% svjetske populacije).

Njen uzročnik je novi (u smislu da nije bilo zabilježenih slučajeva infekcije među ljudima) koronavirus SARS-CoV-2. Posebnu opasnost predstavlja za osobe starije od 60 godina i osobe sa zdravstvenim problemima kao što su srčane i plućne tegobe, visoki tlak, dijabetes, pretilost ili karcinom.

Razlike između dvije bolesti uključuju dio simptoma (gubitak osjeta njuha ili okusa u slučaju COVID-19), kao i period inkubacije (vrijeme od zaraze do pojave simptoma). U slučaju gripe, period inkubacije je brži nego u slučaju COVID-19, no koronavirus je nešto zarazniji.

Najčešći uzrok smrti nakon infekcije Španjolskom gripom bile su sekundarne bakterijske infekcije, dok je u slučaju COVID-19 u pitanju pretjerana aktivnost imunosnog sustava koja dovodi do otkazivanja organa. I dakako, za COVID-19 postoje cjepiva, dok su cjepiva protiv Španjolske gripe započela razvoj još krajem 19. stoljeća, ali uspješno razvijena tek 1936.

Usporedba između dvije bolesti i odgovor zdravstvene zajednice na njih nije potpuno objektivno moguć, zbog značajnog zdravstvenog i tehnološkog napretka u posljednjih 100 godina. Putujemo brže i lakše, zbog čega se i bolesti brže šire, ali i medicina, dijagnostika i epidemiologija su u stanju neusporedivo brže analizirati sami izvor zaraze i razviti učinkovite protumjere.