Ispitujući sitne žile u očima neke osobe, liječnici bi jednog dana mogli predvidjeti rizik od rane smrti te osobe, otkrilo je novo istraživanje.

Iako se rizik od bolesti i rane smrti povećava starenjem, taj se rizik može poprilično razlikovati među pojedincima iste dobi. Navedena razlika može se objasniti  kroz "biološku dob" osobe, koja za razliku od kronološke dobi bilježi individualnu stopu koja varira od osobe do osobe, a ovisi o nekoliko zdravstvenih čimbenika.

 

Oči su ogledalo životnog vijeka

Prethodna istraživanja proučavala su različite biomarkere u tijelu koji bi mogli odrediti biološku dob osobe, uključujući specifične gene, kognitivne sposobnosti, krvni tlak i funkciju imunološkog sustava, navodi Live Science.

Istraživanja su pokazala da je mrežnica, na svjetlo osjetljivi sloj živčanog tkiva u stražnjem dijelu oka, mogući pokazatelj biološke dobi osobe jer može upućivati na tragove o riziku od bolesti. "Retina nudi jedinstven, pristupačan 'prozor' za procjenu temeljnih patoloških procesa sistemskih vaskularnih i neuroloških bolesti koje su povezane s povećanim rizikom od smrti", napisali su autori istraživanja objavljenog 18. siječnja u British Journal of Ophthalmology.

U novom istraživanju znanstvenici su koristili tehniku dubokog učenja koja bi mogla predvidjeti smrtonosni rizik analizom biološke starosti mrežnice.

Njihov model dubokog učenja, vrsta strojnog učenja i umjetne inteligencije koja je modelirana za učenje slično ljudskom mozgu, analizirao je više od 80 tisuća slika fundusa – unutarnje stražnje površine oka koja uključuje mrežnicu. Dobili su slike od gotovo 47 tisuća ljudi u dobi između 40 i 69 godina, pohranjene u UK Biobank, biomedicinskoj bazi podataka od više od pola milijuna stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva. Kako bi otkrili je li njihov model točan, prvo su analizirali više od 19 tisuća slika fundusa snimljenih na preko 11 tisuća sudionika relativno dobrog zdravlja. Istraživači su smatrali da bi biološka dob retine ovih ljudi trebala biti dosta slična njihovoj kronološkoj dobi.

Model je bio prilično točan u predviđanju starosti mrežnice, s točnošću od 3,5 godine odstupanja od kronološke dobi. Zatim su upotrijebili model za procjenu gotovo 36 tisuća preostalih fotografija fundusa sudionika prikupljenih u rasponu od 11 godina. Otkrili su da je 51% sudionika imalo "razliku u dobi retine", odnosno razliku između biološke i kronološke dobi, veću od 3 godine, 28% je imalo razliku od više od 5 godina, a 4,5% imalo je razliku od više od 10 godina. Drugim riječima, oči ovih sudionika bile su starije od njihove kronološke dobi.

Zaključili su da su oni s većim dobnim razlikama imali 49% do 67% veći rizik od smrtonosnih bolesti, izuzevši kardiovaskularne bolesti i rak te da svaka godina razlike u dobnoj skupini povećava rizik od smrti za 2% za bilo koji uzrok i 3% za uzroke koji ne uključuju kardiovaskularne bolesti i rak. Istraživači nisu pronašli vezu između razlike u dobi retine i smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima i rakom.

 

Napominju da, budući da su proveli promatračko istraživanje, nisu mogli utvrditi taj uzročno-posljedični odnos, ali da doneseni zaključci upućuju na to da dob retine može biti klinički značajan biomarker starenja.