Snovi su halucinacije koje se javljaju u određenim fazama sna. Najjači su tijekom REM faze sna u kojoj je manje vjerojatno da ćete se prisjetiti svog sna. 

Kad ste budni, vaše misli imaju određenu logiku. Kada spavate, vaš je mozak još uvijek aktivan, ali vaše misli ili snovi često imaju malo ili ni malo smisla. To može biti zato što emocionalni centri mozga pokreću snove, a ne logične regije.

Iako nema definitivnog dokaza, snovi su obično autobiografske misli temeljene na nedavnim aktivnostima, razgovorima ili problemima u vašem životu. Međutim, postoje neke popularne teorije o ulozi snova u ljudskom životu.
 

Snovi kao terapeuti

Snovi mogu biti načini suočavanja s emocionalnim dramama u vašem životu. Budući da mozak radi na puno emotivnijoj razini kad spavate nego kad ste budni, može uspostaviti veze i emocionalno proživjeti situacije koje nam naša svijest ne dopušta.

Snovi kao trening borbe ili bijega

Jedno od područja mozga koje je najaktivnije tijekom sanjanja je amigdala. Amigdala je dio mozga povezan s instinktom preživljavanja i odgovorom bori se ili bježi.

Jedna teorija sugerira da, budući da je amigdala aktivnija tijekom spavanja nego u budnom životu, to može biti način na koji vas mozak pripremi za suočavanje s prijetnjom. Srećom, moždano deblo šalje živčane signale tijekom REM faze sna koji opuštaju vaše mišiće te zbog toga ne pokušavate trčati ili udarati u snu.

Snovi kao muze

Još jedna teorija tvrdi da san pomaže u oslobađanju kreativnosti. Umjetnici svih vrsta navode snove kao inspiraciju za neke od svojih najkreativnijih radova. Razmislite jeste li se nekad u životu probudili sa sjajnom poslovnom idejom, idejom za film ili odličnom melodijom. 

Bez logičkog filtera koji biste inače mogli koristiti u svom budnom životu, a koji može ograničiti kreativni tok, vaše misli i ideje nemaju ograničenja dok spavate.

Snovi kao pomoćnici u pamćenju 

Jedna široko rasprostranjena teorija o svrsi snova je da pomažu pohraniti važna sjećanja i stvari koje ste naučili, riješiti se nevažnih uspomena i razvrstati komplicirane misli i osjećaje.

Istraživanja pokazuju da spavanje pomaže pohraniti uspomene. Ako naučite nove informacije i nakon toga odspavate, moći ćete ih se prisjetiti bolje nego ako se od vas traži da zapamtite te informacije bez odmora.

Još uvijek nije jasno kako snovi utječu na pohranu informacija i sjećanja, ali snovi mogu pomoći mozgu da učinkovitije pohranjuje važne informacije dok blokira podražaje koji bi mogli ometati pamćenje i učenje.

Zašto imamo noćne more?

Snovi koji vam pomažu da se produktivno nosite s emocijama, sjećanjima i drugim informacijama vrlo su korisni, a nekada, ovisno o emocijama s kojima se nosimo, nisu leptirići i duge. Povremene noćne more obično su uzrokovane stresom, tjeskobom, a ponekad su i reakcija na lijekove.

Međutim, ako često imate noćne more, mogli biste imati poremećaj spavanja.

 

Kako zapamtiti svoje snove

Jedan od razloga zbog kojih je teško zapamtiti snove je taj što su kemikalije u mozgu povezane s pamćenjem, norepinefrin, i električna aktivnost mozga koja pomaže pri sjećanju na najnižim razinama kada sanjate. Zapravo, ako sanjate, ali se ne probudite tijekom sna, nećete ga se moći sjetiti. Snovi kojih se sjećate su oni koji su u tijeku kada se probudite.

Dva su načina da se prisjetite svojih snova. Jedan je da si, dok tonete u san, kažete da se želite sjetiti svog sna. Ako vam je to posljednja misao prije sna, vjerojatnije je da ćete se probuditi sa snom koji vam je još uvijek svjež u sjećanju.

Budući da se prisjećanje snova može lako prekinuti čak i najmanjim ometanjem, trebali biste se pokušati sjetiti što više sadržaja svog sna čim se probudite. Nemojte ustajati iz kreveta niti razmišljati o bilo čemu drugom. Pokušajte vizualizirati sve slike ili uspomene koje imate na svoj san i zapišite ih na blok pored kreveta ili na pametni telefon.