Genetika na to ima zapravo vrlo jednostavan odgovor. Geni značajno doprinose našem fizičkom izgledu, a kao što znamo, geni su nasljedni i prenose se s generacije na generaciju. Osoba nasljeđuje kombinaciju gena svojih roditelja, a roditelji su je naslijedili od svojih roditelja što u konačnici može rezultirati time da smo naslijedili kombinaciju gena koja je sličnija našim djedovima i bakama, a ne roditeljima.

Što je zakon nasljeđivanja?

Kako bismo razumjeli zakon nasljeđivanja moramo razumjeti alele. Aleli su alternativni oblici gena. Svaki gen može imati nekoliko alela; primjerice, gen za visinu ima dva alela: nizak i visok. Prema Mendelu, najpoznatijem genetičaru koji je zapravo bio svećenik, postoje tri zakona nasljeđivanja. 

1. Zakon dominacije: u jednom genu jedan je alel dominantan nad drugim. Taj se drugi alel naziva recesivni alel. Npr. potomak graška s jednim visokim alelom i jednim patuljastim alelom u konačnici je visok, odnosno visoki alel je dominantan.
2. Zakon o segregaciji: aleli se odvajaju tijekom formiranja muške i ženske spolne stanice što znači da samo jedan alel za visinu dolazi od oca dok drugi dolazi od majke. Ti se aleli nasumično kombiniraju kad se spoje sperma i jajna stanica. 
3. Zakon o nezavisnom sortiranju: aleli jednog gena ne miješaju se s alelima drugog gena što znači kako se alel za visinu neće miješati s alelom za boju očiju. 

Zbog toga čak i ako naši roditelji imaju određene fizičke osobine, njihovi geni i dalje imaju alele njihovih roditelja i zbog toga ponekad više ličimo na svoje bake i djedove, a ne na vlastite roditelje.