Marsovsko zvučno okruženje može, vjerovali ili ne, može biti itekako jezivo. Prasak povremenih udara meteorita, jecaj podrhtavanja tla, šapat beskrajnog vjetra i na koncu imamo ričućeg vraga dok pretražuje marsovsku prašnjavu površinu. Perseverance je bio prvi rover koji je stigao do površine Marsa s priključenim mikrofonom koji radi, a instrument je dobro iskorišten otkako je rover sletio u veljači 2021. godine. Mikrofon je dio skupa alata za snimanje na roveru poznatom kao SuperCam. Zahvaljujući ovoj inovativnoj tehnologiji po prvi put možemo čuti kako zvuči minijaturni vrtlog prašine na drugom planetu. Sablasno je i kratko i prilično fantastično u isto vrijeme.

"Možemo naučiti puno više koristeći zvuk nego što možemo pomoću nekih drugih alata", kaže planetarni znanstvenik Roger Wiens sa Sveučilišta Purdue u Indiani. "Oni očitavaju u redovitim intervalima." "Mikrofon nam omogućuje uzorkovanje, ne baš brzinom zvuka, ali gotovo 100.000 puta u sekundi. Pomaže nam da dobijemo bolji dojam kakav je Mars", prenosi Science Alert.

Mikrofon Perseverancea zapravo snima samo tri minute dnevno: ovo je prvi put da je uključen kada je "vrag" dolutao pored njega, iako su drugi instrumenti zabilježili dokaze o gotovo 100 drugih vrtloga gdje se rover nalazi u krateru Jezero. Vrag prašine prešao je iznad rovera 27. rujna 2021. – 215. marsovskog dana njegove misije. Znanstvenici procjenjuju da je veličina prašnjavog vraga bila oko 25 metara široka, dok bi mogao biti visok najmanje 118 metara. Kombinirajući fotografije s očitanjima vjetra, tlaka, temperature i prašine, Perseverance je također uspio pratiti brzinu mini-marsovskog tornada dok je prolazio, koja je dostizala brzinu od 19 kilometara na sat.

Vjetar nije tako jak

"Ovaj slučajni susret s vragom prašine pokazuje potencijal akustičkih podataka za rješavanje brze strukture vjetra Marsove atmosfere", pišu Wiens i kolege u svom radu. Okolni vjetrovi bili bi brži, a na snimci možete čuti tišinu koja odražava mirno oko ove malene oluje. Dio onoga što nove informacije čini vrijednima jest način na koji se uspoređuju s ovakvim događajima na Zemlji. "Vjetar je brz - oko 25 milja na sat, ali otprilike ono što biste vidjeli u vragu prašine na Zemlji", kaže Wiens. "Razlika je u tome što je tlak zraka na Marsu toliko niži da vjetrovi, iako jednako brzi, guraju s oko 1 posto tlaka istu brzinu vjetra na Zemlji."

"Nije jak vjetar, ali dovoljno jasno da digne čestice pijeska u zrak i napravi vraga od prašine." Svi podaci koje trenutno prikupljamo o Marsu korisni su iz raznih razloga. Kao prvo, daje nam bolju ideju o tome kako je planet evoluirao, što zauzvrat daje znanstvenicima naznake kako bi se i drugi planeti u Svemiru mogli razvijati.

Ti drugi planeti uključuju Zemlju, a kako je Mars naš najbliži planetarni susjed, naše su povijesti blisko isprepletene. Usporedba Zemlje i Marsa daje nam bolju ideju o prošlosti i budućnosti oba planeta. Tu je i ambicija čovječanstva da jednog dana kroči na Mars. Snimke poput ove nagovještavaju vrstu uvjeta koje možemo očekivati ​​i kako se ti uvjeti mogu zaštititi ili iskoristiti – na primjer, način na koji bi vjetar mogao prirodno očistiti solarne ploče. "Baš kao i na Zemlji, na različitim područjima na Marsu postoji različito vrijeme", kaže Wiens. "Korištenje svih naših instrumenata i alata, posebno mikrofona, pomaže nam da dobijemo konkretan osjećaj kako bi bilo biti na Marsu."