Odgovor će iznenaditi mnoge: Znate li zašto duga ima samo ove boje, ali ne i recimo, crnu, sivu ili smeđu?

Svi smo barem jednom vidjelu dugu ili više njih na nebu, obično nedugo nakon što je bila kiša. Da bismo vidjeli dugu, moraju biti pravi uvjeti. Potrebne su nam kapljice vode u zraku – poput kiše ili čak magle – i potrebno nam je da Sunce bude iza nas i sasvim nisko u ravnini tla. To je zato što duga nastaje prolaskom svjetlosti kroz kapljice vode.
Svjetlost koja dolazi od sunca čini nam se bijelom. Ali bijela svjetlost koju vidimo u svakodnevnom životu zapravo se sastoji od mješavine različitih boja. Kada svjetlost prolazi kroz kišnu kap, te se boje mogu odvojiti.
Ne biste znali da to gledate, ali svjetlost putuje u valovima, poput valova koji se kreću preko oceana. Svaka od duginih boja ima ono što nazivamo različitom "valnom duljinom". To znači da je udaljenost između vrhova vala različite duljine za svaku boju. Boje, od ljubičaste s najkraćom valnom duljinom do crvene s najdužom, nazivaju se "vidljivim spektrom". Kišne kapi više liče na male loptice nego na oblike suza koje često crtamo. Kada svjetlost pogodi jednu od ovih malih vodenih kuglica, svjetlost može promijeniti smjer. To nazivamo "refrakcija", piše Science Alert.
Zašto vidimo baš te boje
Svaka od različitih valnih duljina lomi se za nešto drugačiji iznos. Ako svjetlost udari kišnu kap pod pravim kutom, lom odvaja valne duljine u različite boje. Budući da se puno svjetlosti lomi kroz puno kišnih kapi, te boje vidimo kao dugu na nebu. Redoslijed kojim boje dolaze određen je duljinom njihove valne duljine. Kada učimo o dugi, uče nas da postoji sedam boja: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Ali ovo nije točno.
Različite boje stapaju se jedna u drugu i teško je reći gdje jedna boja završava, a druga počinje. Postoje druge boje između njih, gdje se miješaju - kao tirkizna između plave i zelene. Plava i zelena su jedna pored druge u spektru boja, zbog čega možemo vidjeti tirkiznu na mjestu gdje se stapaju jedna u drugu. Neke su boje, međutim, mješavine boja koje nisu jedna do druge u spektru.
Smeđa je, na primjer, mješavina crvene i zelene. Ali crvene i zelene trake u dugi nisu jedna pored druge, tako da ne vidimo da se miješaju da bi postale smeđe. Isti je slučaj s mnogim drugim bojama koje su mješavine – ako se trake boja u dugi ne preklapaju, onda se ne mogu miješati. Ali postoje dvije boje koje nikada ne bismo vidjeli u dugi - crna i bijela. Crna je odustuna – to je ono što vidimo kada uopće nema svjetla. S druge strane, bijela je kombinacija svih boja zajedno. Kada se svjetlost lomi od kapi kiše, ona odvaja bijelu svjetlost u vidljivi spektar, što znači da više nije bijela. Siva je mješavina crne i bijele, a kako nikada ne možemo vidjeti crno-bijelo u dugi, također ne možemo vidjeti boje nastale njihovim miješanjem. Sljedeći put kad vidite dugu, pripazite koliko boja možete uočiti u njoj – i boja koje ne možete vidjeti.