Potraga za zajedničkim pretkom svih ljudi nije ništa novo i radi se godinama, ali studija iz veljače 2022. godine možda je napravila veliki napredak otkrivši odakle potječe taj naš predak. Istraživači s Big Data instituta u Oxfordu na kraju su iscrtali najveće ljudsko obiteljsko stablo ikad, koristeći genetske odnose među ljudima. Učinili su to kombinirajući moderne podatke i podatke o genomima iz osam različitih baza podataka.

U priopćenju koje prenosi Reuters, dr. Yan Wong, evolucijski genetičar na Big Data Institutu i jedan od koautora studije, rekao je: "Mi smo u osnovi izgradili ogromno obiteljsko stablo, genealogiju za cijelo čovječanstvo koje se modelira precizno kroz povijest i otkrriva na kraju sve genetske varijacije koje danas nalazimo kod ljudi", izjavio je.

"Ova genealogija nam omogućuje da vidimo kako se genetski slijed svake osobe odnosi na svaku drugu, duž svih točaka genoma." Studija kaže da se pojedinačne genomske regije nasljeđuju samo od jednog roditelja, bilo majke ili oca. Svaku su točku na genomu opisali kao stablo, sa skupom stabala poznatim kao "sekvenca stabla". Ovo povezuje genetske regije unazad kroz vrijeme s precima, gdje se genetska varijacija prvi put pojavila.

Odakle potječemo?

Drugi glavni autor, dr. Anthony Wilder Wohns, rekao je: "U biti, mi rekonstruiramo genome naših predaka i koristimo ih za formiranje goleme mreže relacija. Tada možemo procijeniti kada su i gdje ti preci živjeli. Snaga našeg pristupa je u tome što donosi vrlo malo pretpostavki o temeljnim podacima, a također može uključivati ​​i moderne i stare uzorke DNK", rekao je.

Prema procjenama do kojih su istraživači došli, preci su očito živjeli u Sudanu, u Africi. Dr. Wohns je za Reuters rekao: "Najraniji preci koje identificiramo sežu u prošlost do geografske lokacije koja se nalazi u modernom Sudanu. Ti su preci živjeli prije više od milijun godina, što je puno starije od trenutnih procjena starosti Homo sapiensa, odnosno 250.000 do 300.000 godina".

"Dakle, dijelovi našeg genoma naslijeđeni su od pojedinaca koje ne bismo prepoznali kao moderne ljude", zaključio je. Istraživači su dobili podatke iz 3609 pojedinačnih sekvenci genoma iz 215 populacija. Ovi su uzorci bili u rasponu od prije 1000 godina do više od 100 000 godina.