Zemljina atmosfera i oceani zagrijavaju se više nego ikad u ljudskoj povijesti, pokrećući kaskadu promjena diljem planeta s kojima se naša vrsta utrkuje. To je, naravno, zbog antropogenih klimatskih promjena. Naše emisije stakleničkih plinova vraćaju se da nas progone na različite načine, uključujući uragane sa supernabijenim plinovima, toplinske valove i druge velike vremenske prilike koje utječu na veliki broj ljudi odjednom. Ali nisu sve posljedice klimatskih promjena tako odmah uočljive.

Prema novoj studiji međunarodnog tima istraživača, jedan manje poznat, ali značajan učinak toplijih mora, jest širenje bakterija koje jedu meso u obalnim vodama, gdje mogu izazvati opasne bolesti kod ljudi. Konkretno, studija ukazuje na Vibrio vulnificus, vrstu ozloglašenu po zarazi ljudi. To se može dogoditi kada netko jede sirovu ili nedovoljno kuhanu morsku hranu, osobito kamenice, ali također može izazvati po život opasan nekrotizirajući fasciitis kada je izložena otvorenoj rani. Odavno poznat iz obalnih voda u Meksičkom zaljevu i atlantskim obalama Georgije i Floride, čini se da V. vulnificus predstavlja sve veću prijetnju u tim područjima dok također kolonizira nova staništa sjevernije, izvješćuju autori studije, a prenosi Science Alert.

Još će se šriti

U razdoblju od 30 godina, broj infekcija V. vulnificus duž istočne obale SAD-a porastao je s 10 na 80 godišnje, pokazalo je istraživanje, a možda su na putu da dosegnu 200 godišnje do 2100. godine. Slučajevi se svake godine pojavljuju i sjevernije, dodaju autori. Njihova je studija prva koja pokazuje kako su se mjesta infekcija V. vulnificus duž američke obale mijenjala tijekom vremena, kažu istraživači, i prva koja ispituje kako bi klimatske promjene mogle nastaviti utjecati na njeno širenje u budućnosti.

Iako je ukupni broj infekcija u SAD-u prilično nizak, rizici su visoki: otprilike jedna od pet osoba s ranom zaraženom V. vulnificusom umrijet će, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ponekad unutar jednog dana ili dva da se razboli.  Mnogi preživjeli još uvijek trebaju intenzivnu njegu ili amputacije udova, naglašva CDC. Studija, koju vodi Elizabeth Archer, geoznanstvenica sa Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji, naglašava ono što njeni autori opisuju kao rastuću, ali nedovoljno cijenjenu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu klimatskim promjenama. "Emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim aktivnostima mijenjaju našu klimu, a utjecaji mogu biti posebno akutni na svjetske obale, koje predstavljaju glavnu granicu između prirodnih ekosustava i ljudske populacije te su važan izvor ljudskih bolesti", kaže Archer.

"Pokazujemo da će se do kraja 21. stoljeća infekcije V. vulnificusom proširiti dalje prema sjeveru, ali koliko daleko prema sjeveru ovisit će o stupnju daljnjeg zagrijavanja, a time i o našim budućim emisijama stakleničkih plinova", dodaje ona.