Znanstvenike zaprepastio sadržaj sonde pristigle s potencijalno opasnog asteroida: 'Što je ovo sad?'
NASA-ina sonda OSIRIS-REx, zadužena za pronalaženje tragova o podrijetlu života na Zemlji, pokupila je komadiće robustnog, šljunkovitog asteroida nazvanog Bennu krajem 2020. godine i isporučila ih na Zemlju prije otprilike dva mjeseca. U ponedjeljak (11. prosinca), znanstvenici su dobili svoj prvi detaljan opis dijela te izvanzemaljske kolekcije.
"Definitivno imamo ostataka hidratiziranog i organski bogatog materijala iz rane faze Sunčevog sustava, što je upravo ono što smo se nadali kad smo prvi put zamislili ovu misiju prije gotovo 20 godina", izjavio je Dante Lauretta, glavni istražitelj misije, na konferenciji Američkog geofizičkog društva (AGU) koja se održava ovog tjedna u Kaliforniji. "Potpuno očekujem da će zajednica kozmo-kemije prionuti na ovo."
Lauretta, profesor planetarne znanosti i kozmo-kemije na Sveučilištu u Arizoni, rekao je da su dijelovi 3 milijarde godina starog asteroida koji su dosad prikupljeni iz vanjskog poklopca uzoraka bogati ugljikom i organskim molekulama. Sve čestice su vrlo tamne boje i sastoje se od hummocky blokova veličine centimetra i milimetra s grubom "cvjetačastom teksturom", rekao je Lauretta i naglasio: "Prilijepljeni se za što god kada ih dodirnemo".
Još nisu otvorili sve
Sonda OSIRIS-Rex dizajnirana je da bude u kontaktu s Bennuom šest sekundi, ali na kraju je umjesto toga uronila 0,5 metara u površinu asteroida na 17 sekundi. Žrtva vlastitog uspjeha, sonda je izvadila toliko materijala da su čestice počele ispadati iz glave sakupljača uzoraka, ali bile su i dalje zaštićene unutar vanjskog poklopca. U ponedjeljak je Lauretta okrivio kamen od 3,5 cm koji je izgledao kao da je zaglavio mali poklopac na glavi i pustio materijal da pobjegne u poklopac.
Dva oštećena pričvrsna elementa i dalje sprječavaju tehničare da uklone poklopac i pristupe katalogiziranju većeg dijela prikupljenog uzorka koji je još uvijek zarobljen unutar glave. Dok čekaju odobrenje za upotrebu novih alata na dragocjenim kamenčićima, koriste pincete za odabir malih kamenčića kroz djelomično otvoreni poklopac, čime se ukupna količina prikupljenog materijala penje na 70,3 grama, što je više od predviđenih 60 grama.
'Nikad nisam vidio takvo nešto'
Dio tog materijala poslan je na spektralnu analizu u laboratorij za eksperimente s refleksijom (RELAB) koji podržava NASA na Rhode Islandu, dok je druga serija poslana u Prirodoslovni muzej u Londonu. Preliminarna istraživanja spektroskopijom, znanstvenom tehnikom koja otkriva sastav materijala proučavajući kako reflektira različite valne duljine svjetlosti, pokazuju dominantni spektralni potpis u plavoj boji. Ovaj azurni odsjaj trenutno nije objašnjen, ali možda znači da svemirski kamen sadrži još više vode nego što su znanstvenici prvotno predviđali, rekao je Lauretta, dodavši da će više rezultata biti podijeljeno na znanstvenom sastanku sljedeće proljeće. Materijal također sadrži visoke količine magnezija, natrija i fosfora, kombinacija koja trenutno zbunjuje tim.
"Gledam meteorite već dugo vremena i nikad nisam naišao na nešto slično tome", rekao je Lauretta. "To je trenutačno zagonetka. Što je ovaj materijal?"