Divlje svinje iz Černobila godinama su bile predmet znanstvene misterije. Dok se radioaktivnost jelena u tom području predvidljivo smanjivala kroz desetljeća, radioaktivnost divljih svinja ostala je iznenađujuće visoka.

Znanstvenici su napokon otkrili da ove ukrajinske svinje nisu izložene samo zračenju iz zloglasne katastrofe iz 1986., već i atomskim testiranjima iz 1960-ih godina.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Beču i Leibnizovog sveučilišta Hannover riješio je ovu radioaktivnu zagonetku 2023. godine koristeći napredne metode mjerenja. Katastrofa u Černobilu 1986. izbacila je značajne količine cezij-137, radioaktivnog izotopa s poluvijekom od nešto više od 30 godina. S obzirom na to da je prošlo više od tri desetljeća od incidenta, očekivalo se da će se razine izotopa smanjiti za najmanje 50 posto.

Ne može se jednostavno otkriti

Međutim, ova očekivana smanjenja nisu se vidjela u mesu divljih svinja; razine zračenja ostale su gotovo nepromijenjene tijekom posljednjih 30 godina. Koristeći preciznija mjerenja, tim je otkrio da je na djelu još jedan sličan izotop: cezij-135, koji ima puno duži poluvijek. Ovaj izotop je teško mjeriti jer rijetko propada.

"Zbog dugog poluvijeka i rijetkog raspada, ne možete ga jednostavno otkriti detektorima zračenja. Morate raditi s masenom spektrometrijom i poduzeti velike korake kako biste ga precizno razlikovali od drugih atoma," objasnio je profesor Georg Steinhauser, stručnjak za zračenje koji je prešao s Leibnizovog sveučilišta Hannover na Sveučilište u Beču 2022. godine. "Uspjeli smo u tome," dodao je.

Postalo je jasno da su divlje svinje iz Černobila još uvijek pune cezija-135, zbog čega je njihovo meso i dalje vrlo radioaktivno. No, postavlja se pitanje zašto su divlje svinje pogođene, a jeleni i ostala divljač nisu.

U Jadranu uhvaćena riba koja će mnogima utjerati strah u kosti: Pogledajte što se dogodi kad vas upikne

Stvar je u prehrani

Najvjerojatnije je riječ o prehrani divljih svinja koja uključuje jelenje tartufe, gljive koje se nalaze 20 do 40 centimetara ispod zemlje. Cezij se vrlo sporo spušta u tlo, pa su podzemni tartufi tek sada počeli apsorbirati cezij oslobođen u černobilskoj nesreći. Istovremeno, jelenji tartufi još uvijek sadrže cezij iz nuklearnih testiranja tijekom Hladnog rata.

Zbog ove dvostruke doze zračenja koje se sporo oslobađa, razine kontaminacije u divljim svinjama ostale su relativno konstantne desetljećima, dok se druga divljač u Černobilu uspjela oporaviti i čak napredovati.

"Ako zbrojite sve ove učinke, može se objasniti zašto radioaktivnost jelenjih tartufa - a time i svinja - ostaje relativno konstantna tijekom godina," objasnio je Steinhauser. "Naš rad pokazuje koliko složeni mogu biti odnosi u prirodnim ekosustavima, ali također da se odgovori na takve zagonetke mogu pronaći ako su vaša mjerenja dovoljno točna." Studija je objavljena prošle godine u časopisu Environmental Science & Technology.