Klimatske promjene više nisu udaljena prijetnja – one su već ovdje, a njihove posljedice sve su očitije. Ove godine svijet je suočen s nizom ekstremnih vremenskih događaja bez presedana. Tropski cikloni poput uragana Helene u istočnom dijelu SAD-a te supertajfuna Yagi u Vijetnamu postaju sve razorniji. Kanadu su pogodili neviđeni požari koji su uništili čitave gradove, dok su Brazil pogodile suše koje su presušile velike rijeke. U Saudijskoj Arabiji, tijekom hodočašća u Meku, više od 1300 ljudi izgubilo je živote jer su temperature premašile 50°C.

Nažalost, ovo je samo uvod u ono što nas čeka. Prema novom izvještaju State of the Climate 2024, koji je sastavila skupina međunarodnih znanstvenika, klimatska kriza ne pokazuje znakove usporavanja. Čak i ako vlade širom svijeta ispune svoje ciljeve smanjenja emisija, planet bi mogao doseći zagrijavanje od 2,7°C, što je gotovo dvostruko više od cilja Pariškog sporazuma, koji teži ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C, prenosi ovo brutalno upozorenje Science Alert.

Svake godine znanstvenici prate 35 ključnih pokazatelja stanja planeta, a ovogodišnji podaci ukazuju da je čak 25 tih pokazatelja na rekordnim razinama, s trendovima koji se kreću u pogrešnom smjeru.

Izvan granica ljudske prilagodbe

Ljudska civilizacija se razvijala u relativno stabilnim klimatskim uvjetima tijekom posljednjih 10.000 godina – ni previše hladnim ni previše toplim. Međutim, ovaj stabilni period sada je ozbiljno ugrožen. U sljedećim desetljećima, klimatski uvjeti mogli bi postati opasniji nego što su ih naši pretpovijesni preci ikad iskusili.

Izvještaj otkriva zabrinjavajući trend povećanja emisija fosilnih goriva, koji su i dalje na povijesno visokim razinama. Unatoč godinama upozorenja, potrošnja fosilnih goriva zapravo se povećala, potičući opasne razine globalnog zagrijavanja. Iako su obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca u brzom porastu, fosilna goriva i dalje čine čak 14 puta veći dio energetske potrošnje.

Ova godina ide prema tome da bude najtoplija ikad zabilježena, s rekordnim globalnim prosječnim temperaturama tijekom većine 2023. i 2024. godine.

Nepovratni učinci zagrijavanja

Svjetski čelnici i diplomati uskoro će se okupiti u Azerbajdžanu na godišnjim klimatskim pregovorima Ujedinjenih naroda, COP 29. Iako je hitno potrebna odlučnija akcija, izvještaj naglašava da se glavni problem još uvijek nije riješio – rutina spaljivanja fosilnih goriva. Koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, osobito metana i ugljičnog dioksida, i dalje rastu.

Prošlog rujna razina ugljičnog dioksida u atmosferi dosegla je 418 dijelova na milijun (ppm), dok je ovog rujna prešla 422 ppm. Istodobno, emisije metana, snažnog stakleničkog plina, i dalje se povećavaju unatoč globalnim obećanjima o njegovom smanjenju.

Znanstvenici zabrinuti zbog misterioznog novog virusa: Širi se s čovjeka na čovjeka

Smanjenje atmosferskih aerosola, sitnih čestica koje hlade planet, dodatno pridonosi ubrzanju globalnog zagrijavanja. Ove čestice, nastale i prirodnim i ljudskim procesima, imaju učinak hlađenja, a bez njih, globalno zagrijavanje moglo bi se ubrzati.

Zajednička rješenja za hitnu akciju

Izvještaj poziva na trenutačni i sveobuhvatni prestanak rutinske upotrebe fosilnih goriva te predlaže uvođenje globalne cijene ugljika koja bi potaknula smanjenje emisija, posebno u bogatijim zemljama s visokim emisijama.

S obzirom na visok učinak, ali kratkotrajnu prisutnost metana u atmosferi, brzo smanjenje emisija ovog plina moglo bi značajno usporiti tempo globalnog zagrijavanja. Prirodna klimatska rješenja, poput pošumljavanja i obnove tla, također bi trebala biti prioritet kako bi se povećao kapacitet planeta za skladištenje ugljika. Međutim, ove mjere moraju biti popraćene zaštitnim mjerama protiv požara i suša, jer nema smisla saditi šume koje će ubrzo izgorjeti.

Striktnije politike korištenja zemljišta trebale bi se primijeniti kako bi se usporilo krčenje šuma, uz povećanje ulaganja u održivo upravljanje šumama i smanjenje rizika od velikih požara.

Klimatska pravda i solidarnost

Siromašnije zemlje, koje najmanje doprinose globalnim emisijama, najčešće su najteže pogođene klimatskim katastrofama. Stoga, bogatije nacije moraju pružiti financijsku i tehničku pomoć kako bi tim zemljama pomogle u prilagodbi na klimatske promjene te smanjenju emisija. To uključuje ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje infrastrukture i financiranje programa za pripremu na katastrofe.

Međunarodna zajednica mora hitno pojačati svoje klimatske obveze. Trenutne politike nisu dovoljne da ograniče zagrijavanje na 1,5°C iznad predindustrijskih razina. Ako se ne dogode drastične promjene, svijet je na putu da dosegne zagrijavanje od 2,7°C do kraja ovog stoljeća, što bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica.

Vrijeme je za transformativne promjene. Smanjenjem emisija, jačanjem prirodnih klimatskih rješenja i uspostavljanjem klimatske pravde, globalna zajednica još uvijek može spriječiti najgori scenarij klimatskih promjena i zaštititi buduće generacije.