Tijekom obične renovacije podruma u blizini Pariza, vlasnik kuće nenamjerno je otkrio nešto što će promijeniti razumijevanje povijesti tog područja – kostur zakopan ispod njegove kuće. Ovo slučajno otkriće dovelo je do arheološkog iskopavanja cijelog groblja, u kojem su pronađeni ostaci desetaka ljudi, od kojih su neki sahranjeni prije čak 1.700 godina.

Prema izvještaju tvrtke Archaeodunum, koja provodi iskopavanja u ime regionalnih vlasti, najstarija grobnica datira iz trećeg stoljeća nove ere, tijekom kasnorimskog razdoblja. Uz to, pronađeno je 10 gipsanih sarkofaga koji potječu iz ranog merovinškog razdoblja, koje je trajalo otprilike od 476. do 750. godine. Najnoviji grobovi potječu iz 10. stoljeća, što pokazuje da se groblje koristilo oko 700 godina. Iako su arheolozi isprva mislili da se radi o ranosrednjovjekovnom groblju, s obzirom na postojanje kapele iz sedmog stoljeća na tom području, pronalazak još starijih grobova bio je iznenađujuće otkriće.

Arheolozi u drevnoj grobnici pronašli sarkofag unutar sarkofaga: Zaprepastilo ih ono što su našli unutra

Prvi grob otkrio je vlasnik kuće prošle zime, a od tada su arheolozi iskopali 38 grobova na prostoru od 52 kvadratna metra u četverosobnom području. Kuća se nalazi u Montconseil četvrti Corbeil-Essonnesa, komune u južnim predgrađima Pariza. Pretpostavlja se da je izgrađena na mjestu srednjovjekovne kapele Notre-Dame-des-Champs, za koju se vjeruje da je podignuta iznad još starijeg poganskog hrama koji je častio izvor. Premda su ranosrednjovjekovni grobovi otkriveni u blizini i ranije, ovo je prvi put da se proučava groblje same kapele.

Mnogo prije Srednjeg vijeka

Većina grobova bila je raspoređena u paralelnim redovima, premda je prostor uključivao nekoliko stijenskih izbočina. Pokojnici iz rimskog razdoblja bili su sahranjeni na leđima u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. Međutim, pokojnici iz merovinškog razdoblja sahranjeni su u prepoznatljivim gipsanim sarkofazima, raspoređenima u obliku lepeze. Jedan od tih sarkofaga izvorno je bio prekriven oblikovanim kamenim blokom, sada u komadima, na kojem su bile urezane rozete i dva križa – motivi karakteristični za merovinške sarkofage i mjesta kršćanskog bogoslužja iz tog razdoblja. Iako su merovinški sarkofazi iz drugih nalazišta često dekorirani i sadrže više osoba, većina sarkofaga pronađenih u Corbeilu bila je neukrašena i svaki je sadržavao ostatke samo jedne osobe.

Otkriće najstarijih grobova upućuje na to da su ljudi sahranjivani na tom mjestu mnogo prije nego što je srednjovjekovna kapela bila izgrađena. Pronađeni kosturi sada će biti podvrgnuti analizi u laboratoriju, a arheolozi se nadaju utvrditi spol i dob pokopanih osoba, kao i informacije o njihovim životnim uvjetima, poput zdravlja u trenutku smrti i njihove prehrane.

Arheolozi vjeruju da će ovo groblje omogućiti bolje razumijevanje populacije koja je živjela u blizini tijekom kasne antike i srednjeg vijeka, kao i kako su se pogrebne tradicije mijenjale kroz stoljeća.