Globalne temperature mogle bi porasti za 3,1 stupanj Celzijev iznad predindustrijskih razina do 2100. godine ako vlade ne postave ambicioznije klimatske ciljeve, upozorava novo izvješće Ujedinjenih naroda (UN). Takvo zagrijavanje više je nego dvostruko u odnosu na ciljanih 1,5 °C predviđenih Pariškim sporazumom iz 2015. godine – pravno obvezujućim dokumentom koji je prihvatilo 196 država – što bi čovječanstvo moglo dovesti u klimatsku katastrofu.

Trenutne razine zagrijavanja uzrokovane ljudskim djelovanjem iznose oko 1,3 °C iznad predindustrijskih razina, a UN-ovo godišnje Izvješće o emisijama procjenjuje da bismo prag od 1,5 °C mogli doseći za manje od deset godina. Ovo izvješće naglašava razliku između klimatskih ciljeva država i smanjenja emisija potrebnih kako bi se spriječilo slom klimatskog sustava.

"Na planetarnom smo užetu," rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u govoru nakon objave izvješća 24. listopada. "Izvješće pokazuje da su godišnje emisije stakleničkih plinova dosegle najvišu razinu u povijesti, porasle su za 1,3% prošle godine. Moraju padati za 9% svake godine do 2030. kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C i izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena."

Smanjiti za 57 posto

Globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule su 63 gigatona ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2) u 2023. godini, što je 0,8 gigatona, ili 1,3%, više nego u 2022., prema podacima izvješća. Gigaton odgovara masi od 10.000 potpuno natovarenih američkih nosača zrakoplova, a pojam ekvivalent CO2 uzima u obzir potencijal zagrijavanja različitih stakleničkih plinova. Ovaj porast nadmašuje stope zabilježene prije pandemije COVID-19, u razdoblju od 2010. do 2019., kada je godišnja stopa rasta emisija iznosila 0,8%.

UN-ovo izvješće navodi da bi nadu za ograničenje porasta temperature na 1,5 °C mogle očuvati zemlje koje kolektivno smanje godišnje emisije stakleničkih plinova za 42% do 2030., a zatim za 57% do 2035. godine. Međutim, trenutni planovi nisu dovoljno ambiciozni da ublaže najteže posljedice klimatskih promjena. "Između povećanih emisija i sve češćih teže klimatskih katastrofa postoji izravna veza," istaknuo je Guterres. "Ljudi diljem svijeta plaćaju strašnu cijenu."

Zaključci izvješća stižu dva tjedna prije godišnjeg klimatskog summita COP-a, koji će se održati od 11. do 22. studenoga u Bakuu, Azerbajdžanu. Svjetski čelnici okupit će se kako bi nadogradili prošlogodišnji dogovor o prijelazu s fosilnih goriva, uz nadu da će pregovori rezultirati ambicioznijim ciljevima za svaku zemlju.

'Svaka desetinka je važna'

"Ako promatramo napredak prema ciljevima za 2030. godinu, posebice država članica G20... nisu postigle značajan napredak u ostvarivanju svojih trenutnih ciljeva za 2030. godinu," rekla je Anne Olhoff, glavna savjetnica za klimu pri Programu UN-a za okoliš (UNEP) i glavna znanstvena urednica novog izvješća. (G20 je forum za najveće svjetske ekonomije.) Izvješće ciljeve pojedinih država naziva "nacionalno utvrđenim doprinosima" (NDCs), koje Pariški sporazum zahtijeva ažurirati svakih pet godina, a sljedeći rok je u veljači 2025.

Najmoćniji znanstvenici oglasili crveni alarm: 'Skrenuli smo s puta, proces će se ubrzati'

"Današnje izvješće pokazuje da postojeće, pristupačne tehnologije mogu omogućiti smanjenje emisija koje su nam potrebne do 2030. i 2035. kako bismo dosegnuli ograničenje od 1,5 °C, ali samo uz nagli porast ambicija i potpore," naglasio je Guterres. Inger Andersen, zamjenica glavnog tajnika UN-a i izvršna direktorica UNEP-a, pozvala je države da nadolazeću COP29 konferenciju iskoriste kao inspiraciju za odlučnu akciju. "Svaka izbjegnuta desetinka stupnja je važna," izjavila je za Reuters.