Rimsko Carstvo, jedno od najnaprednijih društava u povijesti, moglo je istodobno biti žrtva vlastitog industrijskog napretka. Novo istraživanje sugerira kako je masovno zagađenje olovom tijekom razdoblja rimske dominacije negativno utjecalo na kognitivne sposobnosti europske populacije tog doba, uzrokujući smanjenje prosječnog kvocijenta inteligencije (IQ).

Znanstvenici iz Desert Research Institutea u Nevadi, predvođeni dr. Joeom McConnellom, proveli su analizu triju uzoraka ledenih jezgri iz Arktika. Te jezgre, duge do 3.400 metara, pružaju jedinstven uvid u sastav atmosfere tijekom različitih povijesnih razdoblja. Mjehurići plina zarobljeni u ledu otkrivaju tragove zagađivača poput olova, što znanstvenicima omogućuje rekonstrukciju industrijske aktivnosti u prošlosti.

Rezultati pokazuju da su emisije olova u Europi naglo porasle oko 15. godine prije Krista, u razdoblju uspona Rimskog Carstva. Ovo zagađenje ostalo je na visokoj razini tijekom sljedećih 150 godina, sve do početka opadanja Carstva.

Posljedice industrijskog napretka

Glavni izvor zagađenja olovom bila je rudarska industrija, posebno ekstrakcija srebra iz galene, minerala bogatog olovom. Tijekom taljenja galene, velike količine olova ispuštale su se u atmosferu, uzrokujući trajno zagađenje.

Prema procjenama znanstvenika, prosječna razina olova u krvi djece tijekom tog razdoblja bila je viša za oko 2,5 mikrograma po decilitru. Ova izloženost mogla je dovesti do smanjenja prosječnog IQ-a za 2 do 3 boda u cijeloj populaciji.

Znanstvenici su objasnili zašto vrijeme brže 'leti' što smo stariji: 'Neki dani trajali su vječno'

"Smanjenje IQ-a od 2 do 3 boda možda ne zvuči značajno, ali kada to primijenimo na cijelu europsku populaciju, posljedice su goleme," istaknuo je koautor studije Nathan Chellman.

Zdravstvene posljedice izloženosti olovu

Olovo je poznato po svojim štetnim učincima na ljudsko zdravlje. Kod odraslih, visoka razina izloženosti povezana je s neplodnošću, anemijom, gubitkom pamćenja, kardiovaskularnim bolestima i oslabljenim imunološkim odgovorom. Kod djece, čak i niska razina izloženosti može uzrokovati smanjeni IQ, poteškoće s koncentracijom i slabiji akademski uspjeh.

"Olovo ima širok spektar učinaka na ljudsko zdravlje, ali fokusirali smo se na kognitivni pad jer ga možemo kvantificirati," objasnio je dr. Chellman.

Dugoročne implikacije

Iako je zagađenje olovom doseglo vrhunac u 1970-ima, kada su razine u Arktiku bile čak 40 puta veće nego u vrijeme Rimskog Carstva, ovo istraživanje pokazuje kako su ljudi već tisućama godina ugrožavali svoje zdravlje industrijskom aktivnošću.

Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), nudi prvi primjer korištenja podataka o zagađenju iz ledenih jezgri za procjenu utjecaja na ljudsko zdravlje.

"Ideja da možemo rekonstruirati utjecaj zagađenja na ljude od prije 2.000 godina fascinantna je i inovativna," zaključio je dr. McConnell.

Ova otkrića pružaju ne samo povijesni uvid u zdravstvene izazove drevnih civilizacija nego i podsjetnik na trajni utjecaj industrije na ljudsko zdravlje.