Grčki otok Santorini posljednjih je tjedana pogođen nizom manjih potresa, što je izazvalo zabrinutost među stručnjacima i lokalnim vlastima zbog moguće vulkanske aktivnosti. Zbog sve češćih podrhtavanja, u grčkom Ministarstvu za klimatsku krizu i civilnu zaštitu održan je hitan sastanak na kojem su sudjelovali seizmolozi i čelnici civilne zaštite, izvijestio je Associated Press.

Prema izvješću, najveći broj potresa zabilježen je na sjevernom dijelu vulkanske kaldere – golemog potopljenog kratera koji tvori prepoznatljivi oblik Santorinija. Seizmička stanica koju vodi Aristotelovo sveučilište u Solunu detektirala je najmanje 39 manjih potresa, većinom jačine do 3,5 stupnjeva, samo u petak, 31. siječnja.

Otok Santorini oblikovan je katastrofalnom erupcijom 1600. godine prije Krista, koja se smatra jednom od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti čovječanstva, prema istraživanjima Lamont-Doherty Earth Observatoryja u New Yorku. Neki vjeruju da je upravo taj događaj nadahnuo mit o potonulom gradu Atlantidi.

Slični nemiri zabilježeni i ranije

Iako pojačana seizmička aktivnost može izazvati strah, znanstvenici podsjećaju da je vulkan i ranije pokazivao znakove nemira, ali nije eruptirao. Primjerice, između 2011. i 2012. godine, zabilježena je povećana aktivnost povezana s pomicanjem magme ispod površine, prema podacima Global Volcanism Programa pri Smithsonian National Museum of Natural History. Tada su istraživači primijetili i potonuće otoka Nea Kameni, koji se nalazi u središtu kaldere.

Posljednja erupcija vulkana dogodila se 1950. godine, ali bila je relativno mala – stvorila je kupolu od lave i oblake pepela koji su dosezali nekoliko stotina metara u visinu. Puno razornija erupcija zabilježena je 726. godine, kada je vulkan navodno uzrokovao ključanje mora i izbacio komade vulkanskog kamena čak 400 kilometara daleko.

Istraživanja pokazuju da je ovaj vulkan aktivan već više od pola milijuna godina. Studija iz 2024. godine otkrila je da je tijekom svoje povijesti izbacio nevjerojatnih 90 kubičnih kilometara stijena i pepela.

Velika erupcija nije vjerojatna u skorije vrijeme

Unatoč trenutnim podrhtavanjima, seizmolog Efthymios Lekkas, koji predvodi znanstveni odbor za nadzor helenskog vulkanskog luka, smiruje javnost.

"Moramo shvatiti da vulkan na Santoriniju proizvodi velike eksplozije otprilike svakih 20.000 godina," rekao je Lekkas u razgovoru za grčku televiziju ERT u četvrtak, 30. siječnja, prenosi Associated Press. "Prošlo je 3.000 godina od posljednje velike erupcije, što znači da imamo još mnogo vremena prije nego što se dogodi nešto slično."

Sastanku o aktualnoj situaciji prisustvovali su i zamjenik ministra zadužen za sanaciju prirodnih katastrofa, čelnik grčke vatrogasne službe te lokalni dužnosnici, piše Associated Press.

Iako stručnjaci ne očekuju skoru veliku erupciju, pomno prate situaciju, kako bi pravovremeno reagirali u slučaju ozbiljnijih promjena u vulkanskoj aktivnosti.