Od filmova poput Snowpiercer do The Day After Tomorrow, holivudski studiji već desetljećima prikazuju distopijske scenarije klimatskih promjena. No, znanstvenici upozoravaju da bi stvarnost mogla nadmašiti čak i najgore filmske katastrofe. Umjetna inteligencija (AI), korištenjem najnovijih znanstvenih istraživanja, pruža nam zastrašujući pogled u budućnost koju bismo mogli doživjeti do kraja ovog stoljeća.

MailOnline je pomoću Googleovog AI generatora slika ImageFX stvorio vizualizacije kako bi svijet mogao izgledati 2100. godine, temeljeći se na aktualnim znanstvenim podacima. Rezultati su alarmantni: gradovi bi mogli završiti pod vodom, smrtonosni toplinski valovi mogli bi odnijeti milijune života, a ekstremni vremenski uvjeti postati svakodnevica, prenosi Daily Mail.

Nepovratno podizanje razine mora

Profesorica Julienne Stroeve, klimatologinja s University College London, ističe da su najveći izazovi s kojima ćemo se suočiti porast razine mora i ekstremni vremenski uvjeti. „Sve će se to pogoršavati kroz stoljeće ako ne smanjimo emisije stakleničkih plinova,“ izjavila je za MailOnline.

Kako se razina ugljičnog dioksida i metana povećava u atmosferi, ovi plinovi djeluju poput pokrivača, zadržavajući toplinu i uzrokujući porast globalnih temperatura. Prema podacima Copernicus Climate Change Service, 2024. godina bila je najtoplija dosad zabilježena, s prosječnom temperaturom površine od 15,1°C. To je također prva godina kada su prosječne temperature premašile 1,5°C iznad predindustrijske razine.

Ako emisije stakleničkih plinova ostanu nepromijenjene, znanstvenici predviđaju da će do 2100. globalna temperatura porasti za 2,7°C u srednjem scenariju, odnosno čak 4,4°C u najgorem slučaju, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC).

Ovaj porast temperatura rezultirat će ubrzanim otapanjem ledenjaka. Profesorica Stroeve upozorava da će ljetni morski led u Arktiku nestati znatno prije 2100. godine, a gubitak ledenjaka u Alpama mogao bi dosegnuti čak 75% u scenariju visokih emisija. „Arktik će biti neprepoznatljiv u odnosu na današnje stanje,“ dodaje.

Istraživači sa Sveučilišta Nanyang Technological u Singapuru procjenjuju da bi globalna razina mora mogla porasti za 1,9 metara do 2100. godine. To bi značilo da bi gradovi poput Londona, Cardiffa i New Yorka mogli završiti pod vodom. Čak bi i poznato odmaralište bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, moglo biti potpuno potopljeno.

Revealed: What life on Earth will look like in 2100 - with entire cities plunged underwater and millions of people perishing in the heat https://t.co/RHGOTG51ZX pic.twitter.com/rvt9sAgqqf

— Daily Mail Online (@MailOnline) February 1, 2025

Ekstremni vremenski uvjeti i njihovi smrtonosni učinci

Do kraja stoljeća, svijet će svjedočiti drastičnom porastu ekstremnih vremenskih uvjeta. Dr. Suzanne Bartington, profesorica okolišnog zdravlja na Sveučilištu Birmingham, naglašava kako klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih valova, obilnih kiša, suša i požara, što će imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje ljudi.

Promjene u atmosferi znače da će moći zadržavati više vodene pare, što će dovesti do obilnijih oborina. Studija britanskog Meteorološkog ureda predviđa da bi do 2100. godine vremenski uvjeti slični najkišovitijem danu ikad zabilježenom mogli postati deset puta češći.

No, istovremeno će neka područja doživjeti suše bez presedana. Do 2070. godine, prosječna količina kiše tijekom ljeta u Velikoj Britaniji mogla bi se smanjiti za 47%, dok bi zimske oborine mogle porasti za 35%. Ovakve nagle promjene povećavaju rizik od brzih poplava, kao što su one koje su prošle godine pogodile Valenciju, uzrokujući najgoru ekološku katastrofu u povijesti Španjolske.

Mega-uragani, požari i zagađenje zraka

Kako oceani postaju topliji, povećava se energija dostupna za stvaranje sve jačih oluja. Znanstvenici predviđaju pojavu „mega-uragana“, toliko snažnih da bi mogli premašiti postojeću Saffir-Simpsonovu ljestvicu za mjerenje jačine uragana. Ovi „kategorija 6“ uragani mogli bi dosegnuti brzine vjetra od 309 km/h i izazvati podizanje razine mora za više od 7,5 metara.

Dok će neka područja biti pogođena olujama, druga će gorjeti. Kombinacija visokih temperatura i niske količine oborina stvorit će idealne uvjete za šumske požare. Već sada postoje znakovi ovog trenda – požari u Los Angelesu početkom 2024. godine odnijeli su 28 života i uništili više od 10.000 domova. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će učestalost ekstremnih požara porasti za 50% do kraja stoljeća.

Osim fizičkih katastrofa, zagađenje zraka postaje sve veća prijetnja. Istraživanja objavljena u časopisu Nature Climate Change pokazuju da bi kombinacija klimatskih promjena i zagađenja zraka mogla uzrokovati dodatnih 260.000 smrti godišnje do 2100. godine. U nekim dijelovima svijeta, poput Delhija, razine zagađenja već sada daleko premašuju sigurne granice, a situacija će se samo pogoršavati.

Milijuni mrtvih: Tamna prognoza za čovječanstvo

S obzirom na kombinirane učinke toplinskih valova, zagađenja zraka, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta, znanstvenici predviđaju da bi milijuni ljudi mogli umrijeti do 2100. godine. Studija objavljena ove godine sugerira da bi smrtonosne temperature mogle uzrokovati 50% više smrti u Europi do kraja stoljeća. Čak i u najoptimističnijem scenariju, dodatnih 8.000 ljudi godišnje umirat će od posljedica toplinskih valova, dok bi u najgorem slučaju taj broj mogao dosegnuti 80.000.

Znanstvenici s Max Planck instituta predviđaju da bi kombinacija zagađenja zraka i ekstremnih temperatura mogla rezultirati s 30 milijuna dodatnih smrti do kraja stoljeća.

Još nije kasno za djelovanje

Iako su ove prognoze alarmantne, znanstvenici naglašavaju da još uvijek imamo priliku promijeniti tijek budućnosti. Smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ulaganjem u čiste tehnologije, možemo izbjeći najgore scenarije i osigurati održivu budućnost za nadolazeće generacije.

Profesorica Stroeve zaključuje: „Ako djelujemo sada, možemo ublažiti najgore posljedice klimatskih promjena. No, vrijeme za djelovanje brzo istječe.“