Nova istraživanja otkrila su snažnu povezanost između nagiba Zemljine osi i kretanja ledenih ploča u posljednjih 800.000 godina, potvrđujući da su promjene u nagibu planeta bile ključne u pokretanju i završetku osam ledenih doba. No, znanstvenici upozoravaju da ljudski utjecaj na klimu sada prijeti potpunom zaustavljanju ovog prirodnog ciklusa.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science, sljedeća ledena doba trebala bi započeti za otprilike 10.000 do 11.000 godina – no samo pod uvjetom da ljudske emisije stakleničkih plinova ne poremete taj proces.

Prirodni ciklus ledenih doba

Ledena doba su iznimno hladna razdoblja koja se događaju približno svakih 100.000 godina i traju tisućama godina, prekrivajući veliki dio planeta masivnim ledenim pokrivačem. Ta hladna razdoblja smjenjuju se s toplijim interglacijalnim razdobljima, kada se ledene ploče povlače prema polovima. Zemlja se trenutno nalazi u jednom takvom toplijem interglacijalnom razdoblju, a posljednje glacijalno razdoblje doseglo je svoj vrhunac prije oko 20.000 godina.

Već je ranije poznato da Zemljin položaj i nagib u odnosu na Sunce igraju ključnu ulogu u nastanku ledenih doba. Još 1920-ih, srpski znanstvenik Milutin Milanković predložio je teoriju da promjene u nagibu Zemljine osi i obliku njezine orbite mogu pokretati velike glacijalne cikluse. No, sve do sada, znanstvenici nisu mogli precizno utvrditi kako ti faktori međusobno djeluju.

Kako nagib i “klimanje” Zemljine osi upravljaju ledom

Zemljina os trenutačno je nagnuta pod kutom od 23,5 stupnjeva, a upravo taj nagib određuje koliko Sunčeve energije dopire do polova. Međutim, nagib se prirodno mijenja u ciklusima od 41.000 godina, povećavajući se i smanjujući. Osim toga, Zemljina os “klima” oko sebe, poput zvrka koji nije savršeno uravnotežen, što utječe na količinu Sunčeve energije koja dopire do ekvatorijalnih područja u ciklusima od oko 21.000 godina.

Kako bi ispitali povezanost tih faktora s ledenim dobima, istraživači su analizirali promjene nagiba i klimanja Zemljine osi tijekom posljednjih 800.000 godina te ih usporedili s podacima o širenju i povlačenju ledenih ploča. Ti podaci prikupljeni su iz mikroskopskih školjaka zvanih foraminifere, pronađenih u oceanskim sedimentima. Omjer određenih izotopa kisika u tim organizmima otkriva dokle su ledene ploče sezale u vrijeme dok su bile žive, objasnio je Stephen Barker, glavni autor studije i profesor geoznanosti na Sveučilištu Cardiff.

Rezultati su bili toliko jasni da su iznenadili i same istraživače. "To je bio trenutak kad smo doslovno pali sa stolca," rekao je Barker. "Pronašli smo nevjerojatnu korelaciju koja jasno pokazuje da nagib Zemljine osi upravlja širenjem ledenih ploča, dok njihovo povlačenje ovisi o klimanju osi."

Što bi se dogodilo bez ljudskog utjecaja?

Prema ovim podacima, znanstvenici su izračunali da bi se, bez ljudskog utjecaja na klimu, sljedeće ledeno doba počelo razvijati za otprilike 10.000 do 11.000 godina, a svoj vrhunac doseglo bi za 80.000 do 90.000 godina. Nakon toga, ledene ploče bi se povlačile još 10.000 godina dok se ne bi ponovno vratile na polove.

Iako još uvijek postoji određena nesigurnost oko preciznog vremena sljedeće glacijacije, većina stručnjaka slaže se da ljudske emisije ugljičnog dioksida mijenjaju taj prirodni ciklus.

"Ako razina CO₂ ostane visoka, novo ledeno doba se neće dogoditi," upozorio je Barker. No, to ne znači da je zagrijavanje planeta poželjno rješenje, dodao je. "Ne želimo da ljudi koji zagovaraju povećanje emisija CO₂ koriste ovo istraživanje kao argument," naglasio je.

Dugoročno razumijevanje ljudskog utjecaja

Ovo istraživanje, kao i buduća istraživanja, trebala bi omogućiti precizniju sliku klimatskih promjena u sljedećih 10.000 do 20.000 godina, s ciljem boljeg razumijevanja dugoročnih posljedica ljudske aktivnosti na Zemlju.

Dok Zemlja prirodno prolazi kroz cikluse ledenih i interglacijalnih razdoblja, sve je jasnije da čovječanstvo igra ključnu ulogu u oblikovanju buduće klime – i to na način bez presedana u geološkoj povijesti.