Osjećaj da ste već doživjeli određeni trenutak, iako znate da je to nemoguće, poznat je kao déjà vu. Ovaj intrigantni fenomen zbunjuje ljude stoljećima, a iako znanstvenici još uvijek nemaju konačno objašnjenje, postoji nekoliko teorija koje pokušavaju rasvijetliti ovu zagonetku. Prema analizi koju je za Healthline pregledala profesorica Debra Rose Wilson, jedna od mogućih teorija sugerira da déjà vu nastaje zbog manje "greške" u radu mozga. U tom trenutku, dio mozga koji bilježi sadašnje događaje i dio zadužen za prisjećanje prošlih iskustava mogu se aktivirati istovremeno, stvarajući iluziju da smo već doživjeli ono što se upravo događa.

Još jedna teorija sugerira da déjà vu može biti povezan s načinom na koji mozak pohranjuje informacije. Ako dođe do "prečaca" u procesu memoriranja, možemo steći dojam da se prisjećamo nečega iz prošlosti, iako je taj događaj zapravo tek nedavno pohranjen u našu svijest.

Također, moguće je da se déjà vu događa zbog odgođene obrade informacija – kada mozak prima podatke putem dva različita puta, ali jedan od njih dolazi s blagim kašnjenjem. Tada naš um može protumačiti jednu jedinu situaciju kao dvije odvojene, što dovodi do osjećaja već viđenog.

Povezanost déjà vua i pamćenja

Neki stručnjaci smatraju da je déjà vu usko povezan s načinom na koji procesuiramo i prizivamo sjećanja. Profesorica psihologije i istraživačica déjà vua Anne Cleary sa Sveučilišta Colorado State otkrila je da ovaj fenomen može biti potaknut situacijama koje podsjećaju na nešto što smo već doživjeli, ali čega se ne možemo svjesno prisjetiti.

Primjerice, određeni miris, zvuk ili čak način na koji svjetlost pada na drvo mogu aktivirati nesvjesno sjećanje na nešto iz djetinjstva ili drugog davnog trenutka. Naš mozak tada pokušava povezati te fragmente s trenutnom situacijom, stvarajući iluziju da smo već bili u istoj situaciji.

Još jedno moguće objašnjenje déjà vua je teorija split perception (podijeljene percepcije). Ona sugerira da možemo dva puta percipirati isti prizor – prvi put možda usputno, dok smo bili dekoncentrirani, a drugi put svjesnije. Kada se to dogodi, mozak može interpretirati ta dva odvojena trenutka kao dva različita događaja, iako su zapravo dio iste percepcije.

Zdravstveni aspekt déjà vua

Dok déjà vu obično nije razlog za zabrinutost, može biti znak umora, stresa ili iscrpljenosti. Ipak, u rijetkim slučajevima, može biti povezan s neurološkim stanjima poput epilepsije.

Prema dokumentu Oxford Health NHS Foundation Trusta, déjà vu nije neobičan fenomen jer mozak često pohranjuje samo djelomične slike događaja. Određeni mirisi, zvukovi ili vizualni elementi mogu potaknuti ta parcijalna sjećanja, a naš um potom pokušava uklopiti ta sjećanja u sadašnju situaciju.

Međutim, kod osoba koje pate od epilepsije, déjà vu može biti simptom tzv. jednostavnih parcijalnih (fokalnih) napadaja, a ponekad može djelovati i kao upozorenje na nadolazeći ozbiljniji napadaj.

Iako déjà vu ostaje zagonetka, većina stručnjaka vjeruje da je usko povezan s načinom na koji naš mozak obrađuje i pohranjuje informacije. Dok ga znanstvenici i dalje proučavaju, jedno je sigurno – taj osjećaj da smo nešto već doživjeli nastavlja fascinirati i zbunjivati ljude diljem svijeta.