Rutinska šetnja kroz prirodu u Kutnohorskome kraju u Češkoj pretvorila se u pravi dobitak na lutriji za jednu ženu, kada je sasvim slučajno naišla na keramički lonac ispunjen s više od 2150 srednjovjekovnih srebrnjaka, poznatih kao denari. Riječ je o blagu starom gotovo devet stoljeća, a stručnjaci su već proglasili ovo otkriće jednim od najvažnijih arheoloških nalaza u posljednjih deset godina.

Iako je keramički lonac bio uvelike oštećen, srebrnjaci su ostali sačuvani kao iznimno vrijedna zbirka. Kako navode iz Instituta za arheologiju Češke akademije znanosti u Pragu, zajedno s Muzejem češkog srebra u Kutné Hori, stručnjaci trenutno pažljivo obrađuju svaki pojedini novčić.

Filip Velímský, arheolog s Instituta za arheologiju, usporedio je ovo otkriće s dobitkom na lutriji, premda, kako je istaknuo, za izvornog vlasnika ovo je vjerojatno značilo gubitak. "Najvjerojatnije je spremnik s novcem zakopan u prvoj četvrtini 12. stoljeća, u vremenu unutarnjih političkih nestabilnosti", objasnio je Velímský. "U to su doba izbile borbe među članovima dinastije Přemysl za prijestolje Praga." Sakrivanje blaga u keramičkoj posudi bio je način da se bogatstvo sačuva u nesigurnim vremenima, i očito je u tome uspješno poslužio, iako vlasnik nikada nije imao priliku vratiti se po njega – blago je ostalo skriveno punih 900 godina.

'Riječ je o golemoj svoti'

Prema riječima stručnjaka, vlasnik ovog bogatstva zasigurno nije bio običan čovjek. "Nažalost, za razdoblje prijelaza iz 11. u 12. stoljeće nemamo precizne podatke o kupovnoj moći tadašnjih novčića", rekao je Velímský. "No, riječ je o golemoj svoti, nezamislivoj za običnog čovjeka, ujedno i nedostižnoj. To se može usporediti s dobitkom od milijun na lutriji."

Kutnohorský kraj bio je u to vrijeme poprište čestih sukoba za praško prijestolje, pri čemu su vojske suparničkih knezova redovito prolazile tim područjem. Stručnjaci pretpostavljaju da velika količina novca pronađena na takvome mjestu može značiti da je prvotno bila namijenjena za isplatu vojnicima ili je možda riječ o ratnom plijenu.

Preliminarna analiza otkrivenih novčića pokazuje da su kovanice nastajale na više lokacija diljem Kutnohorskoga kraja, a vjerojatno su kovane za vrijeme vladavine triju različitih pripadnika dinastije Přemysl – kralja Vratislava II. te knezova Břetislava II. i Bořivoja II., u razdoblju od približno 1085. do 1107. godine. "Novčići su najvjerojatnije kovani u praškoj kovnici, od srebra koje je u to vrijeme uvezeno u Češku", pojasnila je Lenka Mazačová, ravnateljica Muzeja češkog srebra u Kutné Hori. Dodala je da su novčići izrađeni od srebrne legure koja uključuje bakar, olovo i tragove drugih metala.

Prava namjena?

Stručnjaci se nadaju da će točna analiza sastava pomoći u određivanju podrijetla srebra. Iako možda nikada nećemo saznati pravu namjenu ovog blaga ni tko mu je bio vlasnik, stručnjaci planiraju izvući maksimalno moguće informacije iz ovog nalaza. Mazačová je najavila da će djelatnici muzeja sada registrirati svaki komad zbirke, pažljivo očistiti i restaurirati novčiće, te ih podvrgnuti rendgenskom snimanju i spektralnoj analizi kako bi se utvrdio njihov precizni materijalni sastav.

Konačni cilj stručnjaka jest da ovo vrijedno blago bude javno izloženo 2025. godine, kako bi se što bolje prikazala bogata povijest 12. stoljeća na području današnje Češke.