Nova znanstvena studija otkriva kako navika koju većina odraslih prakticira svakodnevno – dugotrajno sjedenje – može imati ozbiljne posljedice na pamćenje, kognitivne sposobnosti i dugoročno čak povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Iako su negativni učinci pretjerane uporabe pametnih telefona već dobro poznati, istraživači upozoravaju da je učestalo i dugotrajno sjedenje potencijalno još štetnije za mozak.

Studiju su proveli znanstvenici s Vanderbilt University Medical Center, a objavljena je u znanstvenom časopisu Wiley. U njoj se naglašava da sjedenje, iako često povezano s debljanjem i metaboličkim poremećajima, ima i zabrinjavajući utjecaj na strukturu mozga i kognitivne funkcije.

Tko su bili sudionici i kako je provedeno istraživanje?

U istraživanju je sudjelovalo 404 ispitanika starijih od 50 godina koji pri uključivanju u studiju nisu imali dijagnosticiranu demenciju. Svi su morali imati odgovarajuće slušne i vidne sposobnosti, poznavanje engleskog jezika te pouzdanog partnera za istraživanje. Osobe s poviješću neuroloških poremećaja, ozbiljnih psihijatrijskih bolesti ili terminalnih bolesti bile su isključene iz istraživanja.

Sudionici su prošli niz testiranja:

Aktigrafiju, koja pomoću nosivog uređaja mjeri tjelesnu aktivnost, obrasce spavanja i njihov utjecaj na zdravlje.

Neuropsihološke testove, koji ocjenjuju različite mentalne funkcije poput pažnje, učenja, brzine obrade informacija, pamćenja i rješavanja problema.

Magnetsku rezonancu mozga (MRI), kako bi se analizirala struktura mozga bez uporabe ionizirajućeg zračenja.

Prosječno, sudionici su dnevno sjedili oko 13 sati, navodi portal Earth.com. Iako su mnogi ispunjavali preporuke američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) o minimalno 150 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno, negativni učinci sjedenja nisu bili neutralizirani.

Što su pokazali rezultati?

Istraživanje je potvrdilo jasnu povezanost između dugotrajnog sjedenja i smanjenja kognitivnih sposobnosti. Uočeno je sljedeće:

Smanjene sposobnosti epizodnog pamćenja.

Manji volumen hipokampusa – dijela mozga ključnog za pamćenje i učenje.

Lošiji rezultati u zadacima imenovanja i brzine obrade informacija.

Manja kortikalna debljina mozga, što se smatra pokazateljem povećanog rizika za razvoj Alzheimerove bolesti.

Autori studije zaključuju da je sjedenje neovisni čimbenik rizika za neurodegenerativne bolesti. Upozoravaju kako čak i svakodnevno vježbanje ne može u potpunosti nadoknaditi štetu uzrokovanu prekomjernim sjedenjem.

Znanstvenici pozivaju na promjenu načina života

Kako je za Medical.Net izjavila dr. Marissa Gogniat, docentica neurologije sa Sveučilišta u Pittsburghu:

"Smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti ne svodi se samo na dnevno vježbanje. Smanjenje vremena provedenog sjedeći, čak i ako svakodnevno vježbate, smanjuje vjerojatnost razvoja ove bolesti."

Usklađenost s prethodnim istraživanjima

Nalazi ovog istraživanja u skladu su s ranijim studijama. Harvard Health Publishing je 2022. godine izvijestio o istraživanju iz 2018. objavljenom u časopisu PLOS One, koje je otkrilo da osobe koje puno sjede imaju tanji medijalni temporalni režanj (MTL) – dio mozga povezan s pamćenjem.

Budući da je stanjivanje MTL-a povezano s ranim znakovima kognitivnog pada i demencije, i to istraživanje upozorava da bi previše sjedenja moglo biti čimbenik rizika za mentalno zdravlje.

Vrijeme je za promjene

Prosječni odrasli Amerikanac, prema podacima Harvarda, provede čak 10 sati dnevno sjedeći. Ova brojka još je veća među osobama koje rade od kuće ili provode većinu dana pred ekranima.

S obzirom na ozbiljnost rezultata, znanstvenici pozivaju na prilagodbu načina života – češće pauze za kretanje, radne stolove koji omogućuju stajanje i općenito smanjenje pasivnosti tijekom dana.

Prevencija kognitivnog pada možda ne leži samo u tome koliko se krećemo, već i u tome koliko često prekidamo dugotrajno sjedenje.