Arheolozi u Egiptu nedavno su završili iscrpna iskopavanja drevnog grada Aten – rudarske metropole stare više od 3.000 godina, zakopane ispod pijeska Doline kraljeva u Luksoru. Grad, koji je tijekom svog vrhunca bio središte egipatske industrije zlata, otkriven je još 2020. godine, ali tek sada je dovršena cjelovita analiza nalazišta.

Ovo spektakularno otkriće razotkriva iznimno očuvane ostatke domova, radionica, administrativnih zgrada, hramova i kupališta, a pronađeni su artefakti koji datiraju iz više različitih razdoblja – od faraonskog, preko rimskog (30. pr. Kr. – 639. g.) do islamskog razdoblja (642. – 1517. g.). To pokazuje da je Aten bio aktivan grad kroz brojne egipatske dinastije, a njegova uloga u proizvodnji zlata za kraljevske palače i grobnice bila je od presudne važnosti.

Multikulturalni mozaik starog Egipta

U gradu je otkriveno čak 628 fragmenata keramike i kamena s natpisima na hijeroglifskom, demotskom i grčkom jeziku. Ovi tragovi svjedoče o višejezičnom i multikulturalnom karakteru grada, čiji su stanovnici dolazili iz različitih dijelova drevnog svijeta.

Egipatsko Ministarstvo turizma i starina priopćilo je kako je projekt iskopavanja zaključen, te da će sada otkrivena rudarska i kulturna baština Atene biti dostupna javnosti i znanstvenoj zajednici.

Grad boga Sunca: od Amenhotepa do Ehnatona

Aten datira iz vladavine faraona Amenhotepa III., koji je upravljao Egiptom od 1391. do 1353. pr. Kr. Grad, nazvan po bogu Sunca Atonu, bio je tada glavno administrativno i industrijsko središte Egipta. No, nekoliko godina nakon što je njegov sin Ehnaton stupio na prijestolje, grad je napušten, a prijestolnica je premještena u novu lokaciju – Amarnu, udaljenu 400 kilometara.

Tehnološki napredak u zlatnoj industriji

Jedan od najvrednijih aspekata ovog otkrića jest uvid u tehnološki sofisticiran način vađenja i obrade zlata u starom Egiptu. Arheolozi su pronašli specijalizirane radionice za obradu kvarcnih vena, kao i postrojenja za višestupanjski proces rafiniranja zlata.

Proces je uključivao: drobljenje kvarca, filtriranje sedimenata u bazenima, topljenje rude u glinenim pećima kako bi se dobilo čisto zlato.

Ovo otkriće daje dosad najdetaljniji uvid u rudarsku industriju drevnog Egipta i svakodnevni život radnika koji su je činili.

Blago među ruševinama: kovanice, nakit i božanstva

Među brojnim artefaktima ističu se brončane kovanice iz Ptolemejske dinastije (305. – 30. pr. Kr.), pet kamenih žrtvenih stolova, terakotne figurice ljudi i životinja, kamene skulpture egipatskih božanstava te keramičke posude za parfeme, lijekove i tamjan. Pronađen je i nakit izrađen od dragog kamenja i školjki, što upućuje na bogatstvo i raznovrsnost života u Atenu.

Izgubljeni grad pronađen slučajno

Aten je otkriven na zapadnoj obali Luksora, samo nekoliko kilometara od poznate Dolina kraljeva i oko 480 kilometara južno od Kaira. Prvotno su arheolozi tragali za pogrebnim hramom faraona Tutankamona, jer su u blizini prethodno pronađeni hramovi njegovih nasljednika – Horemheba i Aya.

No, kako je objasnio vodeći arheolog dr. Zahi Hawass, bivši egipatski ministar turizma i starina, iskopavanja su ubrzo otkrila nešto mnogo značajnije.

“Već nakon nekoliko tjedana, na iznenađenje cijelog tima, počele su se pojavljivati formacije blatnih cigli na sve strane. Ono što smo iskopali bilo je dobro očuvano veliko naselje, s gotovo potpuno sačuvanim zidovima i prostorijama ispunjenim svakodnevnim alatima,” izjavio je Hawass.

Povijest koja se piše ispočetka

Godinama su brojne međunarodne ekspedicije pokušavale pronaći tzv. Izgubljeni grad zlata. Sada, zahvaljujući sustavnom istraživanju i radu egipatskog tima arheologa, mozaik povijesti polako se slaže. Prijevodi brojnih hijeroglifa i natpisa još uvijek su u tijeku, ali se već sada očekuje da će otkriti dragocjene informacije o gospodarstvu, vlasti i svakodnevnom životu u ovom drevnom epicentru moći i bogatstva.

Aten, jednom zaboravljen pod slojevima pustinjskog pijeska, ponovno se uzdiže kao svjedočanstvo bogate i slojevite povijesti starog Egipta.