Ako ste ikada, nakon što ste s partnerom napustili večeru ili zabavu, komentirali druge goste na putu kući – možda upravo time čuvate svoju vezu zdravom i sretnom.

Prema novom istraživanju sa Sveučilišta California – Riverside, parovi koji zajedno „tračaju“ o drugim ljudima, čak i kada to nije negativno, izvještavaju o većem zadovoljstvu u vezi i jačoj emocionalnoj povezanosti.

Istraživanje koje otkriva moć trača

Znanstvenici su zamolili 76 parova da nose prijenosne uređaje koji su tijekom dana bilježili njihove razgovore. Analiza je pokazala da su partneri u prosjeku 29 minuta dnevno provodili razgovarajući o osobama koje nisu bile prisutne – što su istraživači definirali kao „trač“.

„Negativno komentiranje drugih na putu kući s druženja može značiti da je veza para jača od veza s prijateljima na zabavi, dok pozitivno komentiranje može produžiti ugodne trenutke“, navodi se u radu objavljenom u časopisu Journal of Social and Personal Relationships.

Autori ističu kako ovakva komunikacija može učvrstiti osjećaj da su partneri „na istoj strani“, što jača povezanost, povjerenje i opću dobrobit.

Trač kao alat za emocionalno povezivanje

Prema vodećem autoru studije Chandleru Spahru, „gossip je sveprisutan“ – svi to rade, htjeli to priznati ili ne.

Stručnjaci smatraju da trač može djelovati i kao „alat društvene regulacije“, pomažući partnerima uspostaviti očekivanja i ponašanja koja pridonose skladnijoj vezi.

Zanimljivo, istraživanje je pokazalo i razlike među parovima: istospolni parovi prijavili su veće zadovoljstvo vezom od heteroseksualnih parova, a najviše trača zabilježeno je među parovima žena.

Razbijanje mitova o traču

Ovo istraživanje nadovezuje se na prethodni rad iz 2019. godine koji je srušio neke uvriježene stereotipe: žene ne tračaju više od muškaraca, osobe s nižim prihodima ne tračaju više od bogatih, a mlađe osobe sklonije su negativnom traču nego stariji.

Gossip počinje već u djetinjstvu

Psihološki učinak trača nije ograničen samo na odrasle. Prethodna istraživanja pokazala su da djeca počinju tračati već sa sedam godina.

U jednoj studiji, 108 sedmogodišnjaka gledalo je video-lutkarske predstave u kojima su lutke prenosile pozitivne, neutralne ili negativne informacije o drugima. Djeca su zatim odlučivala hoće li „nagraditi“ osobu o kojoj su slušala davanjem naljepnica.

Rezultati su pokazali da pozitivan trač iz jednog izvora nije bio dovoljan da utječe na odluku, no kada su čuli pozitivne komentare od više izvora – djeca su bila spremnija nagraditi tu osobu. S druge strane, samo jedan negativan trač bio je dovoljan da dijete odluči uskratiti nagradu.

Kad trač postane problem

Iako može imati pozitivne učinke, pretjerana spremnost na širenje informacija – osobito lažnih ili zlobnih – može narušiti reputaciju onoga tko ih širi.

Istraživači sa Sveučilišta New Mexico otkrili su da se izbjegavanje takvog efekta postiže ako se u trač uključi doza brige umjesto zlobe. Ljudi koji su izražavali zabrinutost, a ne zluradost, percipirani su kao pouzdaniji i društveno prihvatljiviji.

Bez obzira na to govorimo li o odraslima ili djeci, trač očito ima snažan utjecaj na naše odnose i društvenu dinamiku. No, ključ je u tome kako i zašto ga koristimo – jer, prema znanstvenicima, malo trača može ojačati vezu, ali pogrešno usmjeren može je itekako narušiti.