Svi znamo za déjà vu, onaj jezivi osjećaj da smo već doživjeli nešto što nam se zapravo događa prvi put. No, znanstvenici su otkrili da postoji i njegova suprotnost – jamais vu – kada nam poznata riječ, lice ili mjesto iznenada postanu potpuno nestvarni i strani. Novo istraživanje, nagrađeno Nobelovom nagradom za književnost, pokazuje da taj fenomen otkriva fascinantne mehanizme našeg pamćenja i funkcioniranja mozga.

Déjà vu: prozor u naš sustav pamćenja

Prema istraživačima, déjà vu nastaje kada se dio mozga zadužen za prepoznavanje poznatog “razdesinkronizira” s realnošću. Taj osjećaj zapravo je svojevrsni “fact-checking” sustava pamćenja, signal koji nas upozorava da je došlo do nesklada između stvarnosti i našeg unutarnjeg osjećaja poznatosti.

No, ponavljanje može izazvati još čudniji i rjeđi fenomen – jamais vu.

Jamais vu: kad poznato postane strano

Za razliku od déjà vua, jamais vu nastaje kada nešto što nam je poznato iznenada izgleda neobično, pa čak i nestvarno. Primjeri uključuju: gledanje poznatog lica koje iznenada djeluje strano, glazbenike koji se “izgube” u dobro poznatoj dionici, ili svakodnevne situacije, poput vožnje automobila, kada instrumenti i pedale na trenutak postanu čudni i nepoznati.

Jedan od autora istraživanja, Akira, ispričao je kako je jednom tijekom vožnje na autocesti doživio takvo iskustvo i morao zaustaviti automobil kako bi se osjećaj nestvarnosti “resetirao”.

Eksperimenti: riječi koje gube značenje

Kako bi proučili fenomen, znanstvenici su proveli nekoliko eksperimenata:

U prvom istraživanju 94 studenta morali su više puta ispisivati dvanaest različitih riječi, od uobičajenih poput “door” (vrata) do riječi poput “sward”. Nakon prosječno 33 ponavljanja, čak 70% sudionika prijavilo je osjećaj koji odgovara definiciji jamais vua – riječi su im počele izgledati čudno, nestvarno ili kao da su izgubile značenje.

U drugom eksperimentu korištena je samo riječ “the”, najčešća u engleskom jeziku. Ovaj put je 55% sudionika prekinulo zadatak nakon oko 27 ponavljanja jer je riječ postala nelogična i strana.

Sudionici su svoja iskustva opisivali rečenicama poput: “Riječi gube značenje što ih više gledam.” “Činilo se kao da gubim kontrolu nad rukom.” “Ne izgleda kao prava riječ, kao da me netko prevario da mislim da postoji.”

Povijest fenomena: od 1907. do danas

Autori istraživanja priznaju da je njihov rad trajao čak 15 godina – počeli su ga 2003., potaknuti osobnim iskustvom jednog od istraživača, Chrisa, koji je u školi primijetio da ga višestruko pisanje iste rečenice kao kazna dovodi do osjećaja nestvarnosti.

Iako su mislili da otkrivaju nešto novo, otkrili su da je još 1907. godine psihologinja Margaret Floy Washburn s jednom studenticom objavila eksperiment koji je pokazao da riječi promatranje od tri minute čini stranim i fragmentiranim.

Na neki način, znanstvenici su ponovno “otkrili kotač”, ali su dodali novu dimenziju – da gubitak značenja kroz ponavljanje prati i poseban osjećaj: jamais vu.

Znanstveno objašnjenje i veze s drugim poremećajima

Najprihvaćenije znanstveno objašnjenje fenomena jest “saturacija” – kada se određena reprezentacija u mozgu preoptereti do te mjere da prestane imati smisla.

Jamais vu se povezuje i s: “verbalnim transformacijskim efektom”, kada ponavljanje riječi poput “tress” uzrokuje da slušatelji počnu čuti slične riječi poput “dress”, “stress” ili “florist”,

istraživanjima o opsesivno-kompulzivnom poremećaju (OCD), gdje ponavljanje ili opsesivno provjeravanje može izobličiti stvarnost – primjerice, višestruko provjeravanje je li plamenik ugašen ili vrata zaključana može dovesti do gubitka sigurnosti u vlastitu percepciju.

Sigurnosni ventil mozga

Znanstvenici vjeruju da jamais vu djeluje kao “reset” sustava, signal koji nas izvlači iz previše automatskog, repetitivnog procesa. Time naš mozak ostaje fleksibilan i spreman usmjeriti pažnju na ono što je u tom trenutku doista važno.

Za svoj rad autori su nagrađeni Ig Nobel nagradom za književnost, priznanjem koje se dodjeljuje istraživanjima koja “prvo nasmiju, a onda potaknu na razmišljanje”.

„Nadamo se da će naše istraživanje potaknuti daljnje studije i još dublje uvide u taj rijedak, ali fascinantan fenomen“, poručuju autori.

Znanstvenici otkrili prave razloge zašto ljudi doživljavaju deja vu: Pazite zbog čega nastaje

Znanstvenici pronašli odgovor na pitanje koje nas muči stotinama godina: Kako dođe do 'deja vua'?