Ako ste ikada razmišljali koliko dugo ljudsko tijelo može izdržati, nizozemski znanstvenici možda imaju odgovor. Prema novoj studiji, postoji biološka granica koju čovjek ne može prijeći — maksimalni ljudski životni vijek iznosi oko 115 godina.

Istraživanje, koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta Tilburg i Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu, moglo bi utješiti one koji osjećaju tjeskobu zbog prolaznosti života. Unatoč stalnom napretku medicine i boljoj kvaliteti života, znanstvenici poručuju: „Postoji granica koju nitko ne prelazi.“

Studija koja otkriva granice ljudske dugovječnosti

Tijekom istraživanja, nizozemski znanstvenici analizirali su podatke o 75.000 preminulih osoba u Nizozemskoj, prateći ih kroz razdoblje od čak tri desetljeća, sve do 2017. godine. Cilj studije bio je precizno utvrditi trenutak kada rast maksimalne životne dobi staje, odnosno kada ljudsko tijelo više ne može nadmašiti biološke granice.

Detaljnom statističkom analizom znanstvenici su uočili da se takozvana „plato faza“ – kada prestaje produženje maksimalnog životnog vijeka – najčešće javlja oko devedesete godine života. To, međutim, ne znači da tada dolazi kraj, nego da ljudska biološka izdržljivost doseže svoj vrhunac.

Biološki zid: maksimum koji čovjek ne može nadmašiti

Prema rezultatima istraživanja, maksimalni ljudski životni vijek iznosi:

Za žene: 115,7 godina

Za muškarce: 114,1 godinu

Drugim riječima, čak i uz idealne uvjete života bez bolesti ili nesreća, ljudsko tijelo ima prirodnu granicu.

Profesor John Einmahl, jedan od trojice autora studije, izjavio je za agenciju AFP: „U prosjeku ljudi danas žive dulje, ali najstariji među nama nisu postali stariji tijekom posljednjih trideset godina. Postoji neka vrsta zida. Životni vijek se produljio, ali maksimalna granica nije se promijenila.“

Ova izjava potvrđuje da, unatoč povećanju prosječne životne dobi, biološki maksimum ostaje nepromijenjen.

Postoje li iznimke?

Iako istraživanje jasno pokazuje biološku granicu, postoje i rijetke iznimke koje su se približile ili čak privremeno nadmašile tu brojku.

Najstariji muškarac čiju je dob službeno potvrdila Guinnessova knjiga rekorda bio je Jiroemon Kimura iz Japana, koji je doživio 116 godina i 54 dana.

Trenutno najstarija žena na svijetu je Ethel Caterham, koja danas ima 116 godina i 48 dana. Rođena je 1909. godine i posljednja je živa podanica kralja Edwarda VII.. Potječe iz engleskog okruga Hampshire, a u dobi od 18 godina preselila se u Indiju, gdje je radila kao au-pair.

Ethel je preživjela i pandemiju covida-19 2020. godine, a za svoj 116. rođendan primila je čestitku od Joaa Marinha Neta iz Brazila (rođen 5. listopada 1912.), koji je trenutno najstariji živi muškarac na svijetu.

Prosjek raste, ali granica ostaje ista

Statistički gledano, prosječan čovjek danas živi oko 78,39 godina. Napredak u medicini, prehrani i životnim uvjetima omogućio je da se očekivani životni vijek postupno povećava. Ipak, znanstvenici tvrde da produženje prosjeka ne znači i pomicanje biološke granice.

Drugim riječima, iako živimo zdravije i dulje, rijetko tko uspije doživjeti više od 115 godina. Čak i najotporniji pojedinci, koji su se približili toj dobi, pokazuju koliko je ljudska dugovječnost strogo definirana prirodnim granicama.

Tajna dugovječnosti i dalje ostaje misterij

Unatoč optimističnim očekivanjima o budućim medicinskim čudima, istraživanje nizozemskih sveučilišta pokazuje da čovjekova biološka otpornost ima svoj kraj.

Profesor Einmahl i njegov tim poručuju kako je realna granica ljudskog života već dosegnuta, a svaki izuzetak samo potvrđuje pravilo. Dok prosjek života polako raste, maksimum ostaje nepomičan na oko 115 godina.

Drugim riječima, iako znanost još nije pronašla način da pomakne tu granicu, oni koji dožive 115 godina imaju itekako dobar razlog za slavlje.