Nova studija Sveučilišta Michigan otkriva uznemirujuću istinu: generacija X, odrasla uz brzu hranu, grickalice i „dijetne“ proizvode 80-ih, danas je zdravstveno najugroženija skupina. Istraživanje pokazuje da su ovisni o ultra-prerađenoj hrani čak više nego o cigaretama ili alkoholu. Stručnjaci upozoravaju da su prehrambene navike iz djetinjstva oblikovale epidemiju koja sada ozbiljno prijeti javnom zdravlju.

Prva generacija odrasla uz ultra-prerađenu hranu

Prema istraživanju koje je provelo Sveučilište Michigan, generacija X – smještena između baby boomera i milenijalaca – prva je generacija koja je od ranog djetinjstva bila izložena ultra-prerađenoj hrani (UPF). Rezultati su zabrinjavajući: čak 21 posto žena i 10 posto muškaraca iz te generacije ispunjava kriterije ovisnosti o ultra-prerađenoj hrani, što je daleko više od udjela osoba ovisnih o alkoholu (1,5 %) ili pušenju (4 %), piše Independent.

Ovo je tek drugo veliko istraživanje u SAD-u koje povezuje prehrambene navike starijih skupina s UPF hranom, a njegovi nalazi otkrivaju ozbiljan javnozdravstveni problem.

Što je zapravo ultra-prerađena hrana?

Pojam „ultra-prerađena hrana“ definiran je prema sustavu NOVA, koji su razvili istraživači sa Sveučilišta u São Paulu. Taj sustav dijeli hranu u četiri skupine, ovisno o stupnju industrijske obrade.

Neprerađena ili minimalno prerađena hrana uključuje voće, povrće, ribu, mlijeko, jaja i druge osnovne namirnice.

Prerađeni sastojci su sol, šećer i ulja koja se koriste u pripremi hrane.

Prerađena hrana kombinira prethodne kategorije, poput džemova, ukiseljenog povrća ili konzerviranih proizvoda.

Ultra-prerađena hrana, pak, sadrži sastojke koji se rijetko nalaze u domaćim kuhinjama – konzervanse, emulgatore, umjetne boje, zaslađivače i arome.

No, upravo ta kombinacija čini hranu izuzetno ukusnom i navikavajućom. Istraživači su otkrili da pripadnici generacije X često osjećaju jake žudnje za takvim proizvodima, bezuspješno pokušavaju smanjiti njihov unos te pokazuju simptome slične apstinenciji.

„Hrana našeg djetinjstva“ postala je naš najveći neprijatelj

„Generacija X bila je prva koja je odrasla okružena ultra-prerađenom hranom“, kaže dr. Karen Mann, medicinska direktorica aplikacije Noom.
„Ako ste bili dijete 1970-ih ili 1980-ih, sjećate se reklama za šarene grickalice, brzu hranu i gotova jela. Sve je to bilo prikazivano kao normalno, zabavno i obiteljski prihvatljivo“, dodaje ona.

Ta generacija bila je i prva u kojoj su oba roditelja najčešće radila, što je značilo manje vremena za kuhanje i više oslanjanja na gotovu hranu.
„Roditelji su nam ostavljali pizze, palačinke ili kekse dok se ne vrate s posla. Naši su zubi stradali, a prehrana patila. Sada, u srednjim godinama, suočavamo se s visokom stopom pretilosti, metaboličkih problema i kardiovaskularnih bolesti“, objašnjava nutricionist Rob Hobson, autor knjige Unprocess Your Family Life.

Kako je „strah od gladi“ stvorio Big Food

Zanimljivo, korijeni ove prehrambene krize dijelom sežu u 1968. godinu, kada je biolog Paul Ehrlich objavio knjigu The Population Bomb. U njoj je predvidio da će SAD do 1980-ih doživjeti masovnu glad zbog rasta stanovništva. Kako bi se to spriječilo, industrija hrane je između 1980. i 1998. doživjela procvat – no rezultat je bio suprotan: stopa pretilosti udvostručila se.

„Strah od gladi stvorio je golemi financijski poticaj za proizvodnju energetski bogate, ali nutritivno siromašne hrane“, pojašnjava Sam Diken s Centra za istraživanje pretilosti pri UCL-u.
„Proizvodi su sadržavali previše šećera, soli i zasićenih masti, a premalo vlakana – i bili su izuzetno jeftini.“

Kad su cigarete i „dijetni proizvodi“ preuzeli tržište

U tom razdoblju duvanske kompanije počele su ulagati u prehrambenu industriju, koristeći marketinške trikove naučene iz prodaje cigareta.
Nakon „eksplozije kalorija“, uslijedio je novi val – dijetna kultura. Pojavile su se „light“ verzije proizvoda: dijetna kola, žitarice s malo masti, jogurti i namazi bez maslaca, ali puni aspartama i šećera.

„Agresivan marketing dijetalne hrane posebno je bio usmjeren prema ženama tijekom 1980-ih“, objašnjava prof. Ashley Gearhardt sa Sveučilišta Michigan.
„Ti proizvodi, iako predstavljeni kao zdravi, zapravo su poticali ovisničke obrasce prehrane. Žene su bile posebno ranjive zbog društvenog pritiska vezanog uz izgled i težinu.“

Kultura dijeta – još jedna zamka generacije X

Uz „light“ trendove, 90-e su donijele i ekstremne dijete: detoks planove s vodom i sokovima, „kupus dijetu“, kombinirane dijete te Atkinsov režim bez ugljikohidrata. Većina pripadnika generacije X isprobala ih je gotovo sve, no dugoročni rezultati su izostali.

Može li se ovisnost o ultra-prerađenoj hrani liječiti?

Stručnjaci poput dr. Caroline Buck i dr. Abigail Fisher s UCL-a danas pokušavaju pomoći ljudima da se „odviknu“ od takve hrane, posebice među zdravstvenim radnicima koji su joj neprestano izloženi.

„Otkrili smo da su starije generacije pod većim rizikom jer su odrasle uz dijetalnu kulturu i UPF hranu. Mlađi ispitanici imaju potpuno drugačiji odnos prema prehrani“, kaže Buck.

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom individualnih video konzultacija, grupne podrške, edukativnih materijala i samopraćenja – prema metodi poznatoj kao ‘točak promjene ponašanja’ (Behaviour Change Wheel).

Cijela generacija odrasla je na eksperimentu

Generacija X bila je prvi globalni eksperiment ultra-prerađene prehrane. Ono što se 1970-ih činilo praktičnim i bezopasnim – brza hrana, grickalice i dijetalni proizvodi – danas se pokazuje kao jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova.
Istraživači upozoravaju: ovisnost o ultra-prerađenoj hrani nije stvar volje, već posljedica desetljeća industrijskog oblikovanja prehrambenih navika.