Europa potresena novim otkrićem: žitarice koje svakodnevno jedu milijuni ljudi, uključujući djecu i trudnice, sadrže opasne „vječne kemikalije“. Znanstvenici upozoravaju da se radi o tvarima koje ne nestaju iz okoliša, mogu se nakupljati u ljudskom tijelu i povezane su s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Najnovija studija otkriva alarmantne podatke i poziva na hitnu reakciju regulatora.

Opasne kemikalije pronađene u žitaricama

Dok jedete svoju jutarnju zdjelicu žitarica, možda nesvjesno unosite opasne „vječne kemikalije“, upozoravaju znanstvenici koji su analizirali proizvode dostupne na europskom tržištu. Novo istraživanje organizacije Pesticide Action Network (PAN) Europe otkrilo je prisutnost trifluoroctene kiseline (TFA), sintetske tvari koja potječe iz pesticida korištenih na kulturama poput pšenice i kukuruza.

TFA je dio skupine PFAS kemikalija (per- i polifluoroalkilnih tvari), nazvanih „vječnima“ zbog njihove otpornosti na razgradnju u okolišu. Njihova prisutnost u prehrambenim proizvodima izaziva zabrinutost jer se povezuju s poremećajima respiratornog sustava, oštećenjima jetre te utjecajem na razvoj fetusa.

“Pesticidi koji sadrže TFA moraju biti hitno zabranjeni”

Voditeljica znanosti i politike u PAN Europe, Angeliki Lysimachou, upozorava da je situacija iznimno ozbiljna te da se radi o kemikaliji s poznatim štetnim učincima na reproduktivno zdravlje. „Ne možemo dopustiti da djeca i trudnice budu izložene kemikalijama za koje znamo da štete reproduktivnom zdravlju“, izjavila je.

Brojna istraživanja PFAS tvari povezuju ih s neplodnošću, poremećajima u ponašanju, urođenim malformacijama, povišenim razinama kolesterola i raznim vrstama raka, uključujući rak bubrega, testisa i jajnika. Iako TFA još nije testirana za svoj karcinogeni potencijal, znanstveni dokazi o mogućim štetama zabrinjuju javnost i stručnjake.

Analizirano 66 proizvoda u 16 zemalja Europske unije

Studija se fokusirala na 66 proizvoda na bazi žitarica, prikupljenih u 16 zemalja EU-a, među kojima su Irska, Grčka, Francuska, Italija, Španjolska i Njemačka. Osim popularnih žitarica za doručak, istraživači su analizirali i proizvode poput integralnog i bijelog kruha, tjestenine, kroasana, brašna, krušnih mrvica i keksa.

Rezultati su pokazali da je TFA pronađena u čak 81,8 posto uzoraka – odnosno u 54 od 66 ispitanih proizvoda. Prosječna koncentracija iznosila je 78,9 mikrograma po kilogramu.

Najkontaminiranije žitarice kupljene u Irskoj

Najviše razine TFA otkrivene su u žitaricama za doručak kupljenima u Irskoj, s koncentracijom od 360 µg/kg. Prosječna razina zabilježena u tim proizvodima bila je čak 107 puta viša od koncentracija TFA u vodi iz slavine, koja je već poznata kao izvor PFAS kemikalija.

Visoke razine otkrivene su i u drugim europskim proizvodima, među kojima se ističu: belgijski integralni kruh (340 µg/kg),, njemačko pšenično brašno (310 µg/kg), francuska baguette (210 µg/kg), švicarski Rauchbrot, tamni kruh (200 µg/kg), francuski kroasan (180 µg/kg), nizozemski pepernoten, popularan dječji kolačić za blagdan Svetog Nikole (130 µg/kg).

Pšenični proizvodi znatno kontaminiraniji od ostalih

Iz izvještaja PAN Europe proizlazi da su proizvodi na bazi pšenice bili oko 7,6 puta više kontaminirani od ostalih proizvoda od žitarica. Razlog može biti intenzivnija upotreba „vječnih kemikalija“ na pšeničnim kulturama ili sklonost pšenice da ih lakše apsorbira zbog fizioloških svojstava biljke.

Nasuprot tome, proizvodi od raži, zobi, kukuruza ili riže imali su mnogo niže prosječne koncentracije TFA. Tek nekoliko proizvoda bilo je potpuno bez tragova ove tvari – primjerice čokoladni vafel iz Bugarske, raženi kruh iz Mađarske i piškote, no takvi primjeri bili su rijetki.

Hrana – ključni put izloženosti

Stručnjaci upozoravaju da, osim pitke vode, hrana predstavlja glavni put izloženosti TFA. Riječ je o korozivnoj i postojanoj kiselini za koju se smatra da može utjecati na reproduktivni sustav, plodnost te razvoj fetusa i djece.

Industrijska istraživanja povezuju TFA i s narušenom kvalitetom sperme, kao i negativnim utjecajima na štitnjaču, jetru i imunološki sustav. Udisanje TFA također može nadražiti nos, grlo i pluća te izazvati kašalj, piskanje i otežano disanje.

Znanstvenici traže strože regulatorne mjere

Iako u istraživanje nisu bili uključeni proizvodi s britanskog tržišta, stručnjaci smatraju da se rezultati mogu primijeniti i na ostale zapadne zemlje. U izvješću dostupnom na internetskim stranicama PAN Europe navodi se da prehrana postaje jedan od najznačajnijih putova ljudske izloženosti PFAS kemikalijama.

Zato istraživači pozivaju europske regulatore da odrede strože sigurnosne limite za TFA te zabrane upotrebu pesticida i drugih izvora iz skupine PFAS. Prijašnja istraživanja već su otkrila visoke razine TFA u europskim vinima i široko rasprostranjenu kontaminaciju vode iz slavine, što dodatno pojačava zabrinutost.