Može li mjesec u kojem smo rođeni doista utjecati na naše mentalne sposobnosti, školski uspjeh i razvoj mozga? Najnovija međunarodna istraživanja otkrivaju iznenađujuće obrasce koji se ponavljaju u milijunima analiziranih slučajeva. Znanstvenici tvrde da dva mjeseca posebno odskaču – i objašnjavaju zašto djeca rođena u tom razdoblju imaju naizgled iznenađujuću akademsku prednost.

Postoji li stvarna veza između datuma rođenja i intelektualnog razvoja?

Pitanje o tome može li datum rođenja utjecati na intelektualne potencijale osobe, njezin kognitivni razvoj, koeficijent inteligencije i obrasce ponašanja, bilo je tema bezbrojnih znanstvenih istraživanja. Tijekom jedne od najnovijih studija, istraživači su ponovno uočili zanimljive obrasce koji se ponavljaju u međunarodnim analizama i koji nude moguće odgovore na ova pitanja.

Američki znanstvenici objašnjavaju da mjesec rođenja može biti povezan s kognitivnom evolucijom zbog čimbenika iz okoline koji utječu na razvoj fetusa tijekom trudnoće. Klima, način prehrane, izloženost suncu te sezonske infekcije spadaju među ključne čimbenike koji mogu djelovati na neurološki razvoj u maternici, posebno u određenom trimestru.

Utjecaj godišnjeg doba, vitamina D i respiratornih virusa na razvoj mozga

Brojna istraživanja potvrđuju da sezonski uvjeti mogu oblikovati ključne kognitivne prekretnice u ranom djetinjstvu te kasnije utjecati i na akademski uspjeh. Prema navodima znanstvenika, presudni elementi uključuju godišnje doba, razine vitamina D u trudnoći, prehranu majke te učestalost respiratornih virusa. Ove varijable mogu različito djelovati na razvoj mozga u prenatalnoj fazi i nakon rođenja.

Dva mjeseca koja se najčešće izdvajaju u analizama

Znanstvenici su otkrili zanimljiv i vrlo konzistentan obrazac: djeca rođena između kolovoza i rujna često se pokazuju akademski uspješnijom od vršnjaka. Međutim, stručnjaci naglašavaju da se ne radi o većoj urođenoj inteligenciji, nego o okolnostima koje takvoj djeci pružaju prednost u ranim godinama.

U mnogim državama školska godina počinje upravo u razdoblju kolovoz–rujan. Zbog toga su djeca rođena u tim mjesecima obično najstarija u razredu. Time ostvaruju prednosti poput veće neurološke zrelosti, boljeg fokusa, naprednije kontrole emocija i razvijenijeg kognitivnog funkcioniranja, u usporedbi s vršnjacima mlađima i nekoliko mjeseci.

"Efekt relativne starosti": Prednost najstarijih u razredu

Istraživanja također navode kako neke studije povezuju mjesec rođenja s pojmom poznatim kao "efekt relativne starosti". Ova razlika može oblikovati školske ocjene, ponašanje, samopouzdanje pa čak i kasnije profesionalne izbore. Najstariji učenici u generaciji često ostvaruju bolje rezultate na testovima i pokazuju stabilniji emocionalni razvoj.

Uz odgovarajuću stimulaciju u obitelji i školi, ova prednost može se održati tijekom adolescencije i utjecati na socijalni razvoj, akademski put i razinu samopoštovanja.

Određuje li mjesec rođenja inteligenciju? Znanost daje jasan odgovor

Unatoč uočenim obrascima, znanstvenici naglašavaju da mjesec rođenja ne određuje ničiju inteligenciju. Intelektualni potencijal rezultat je kombinacije brojnih faktora. Genetika, okruženje, obiteljska podrška, prehrana, san, stimulativni uvjeti, kvaliteta obrazovanja i zdravlje imaju daleko veći i dugotrajniji utjecaj od samog datuma rođenja.

Datum rođenja može utjecati samo na početne okolnosti, ali nikako ne predstavlja presudan ili trajan čimbenik.

Studija sa Floride: Analiza 1,5 milijuna učenika

Tijekom jedne od najrecentnijih studija provedenih na Floridi, znanstvenici su analizirali podatke o čak milijun i pol učenika u dobi od šest do 12 godina, rođenih u različitim mjesecima. Rezultati su pokazali da su učenici rođeni u rujnu postizali bolje školske rezultate, a ta se prednost nastavljala i u kasnijim fazama obrazovanja.

Statistički podaci također ukazuju da djeca rođena u rujnu imaju veću vjerojatnost upisa na prestižne fakultete.

Niži rizik od maloljetničke delinkvencije

Analiza podataka iz ustanova za maloljetnike na Floridi otkrila je još jedan zanimljiv nalaz: najstariji učenici u svojoj generaciji imali su znatno manju vjerojatnost da će kao maloljetni delinkventi završiti u popravnom domu. Ovaj zaključak dodatno potvrđuje da relativna starost unutar generacije može imati širok raspon dugoročnih posljedica.