Znanstvenici otkrili prehrambenu formulu za život do 100 godina: 6 namirnica koje stogodišnjaci gotovo nikada ne jedu
Nakon desetljeća proučavanja najdugovječnijih ljudi na svijetu, znanstvenici vjeruju da su sve bliže odgovoru na pitanje kako doživjeti stotu. Otkrivanje prehrambenih obrazaca stanovnika tzv. plavih zona – poput japanske Okinave, talijanske Sardinije ili grčke Ikarije – pokazuje kako tajna dugovječnosti ne leži samo u genetici, već i u svjesnom izboru hrane. Iako su njihove prehrane bogate cjelovitim i biljnim namirnicama, jednako je važno ono što stogodišnjaci izbjegavaju, a upravo se tu otkriva ključ zdravog i dugog života.
Plave zone – svjetska žarišta dugovječnosti
Tajna dugog i zdravog života stoljećima je privlačila interes ljudi diljem svijeta, a moderna znanost sve se intenzivnije fokusira na stogodišnjake kao primjer održivog načina života. Najveće koncentracije ljudi koji žive duže od sto godina nalaze se u plavim zonama, područjima poput Okinave u Japanu, Sardinije u Italiji te Ikarije u Grčkoj.
Dan Buettner, osnivač organizacije Plave zone i producent Netflixove nagrađivane serije „Živjeti do 100“, naglašava da dugovječnost nije isključivo rezultat genetike ili jedne vrste prehrane, nego kombinacija uravnoteženog načina života, prehrambenih navika i društvenog okruženja.
Prehrana kao ključ dugovječnosti
Buettner ističe kako stanovnici plavih zona tradicionalno jedu hranu bogatu biljnim vlaknima i prirodnim nutrijentima, no jednako je važno naglasiti hranu koje u njihovoj svakodnevici gotovo i nema. On objašnjava da izbjegavanje određenih namirnica izravno pridonosi smanjenju rizika od kroničnih bolesti koje obilježavaju suvremenu prehranu.
Šest skupina namirnica koje stogodišnjaci najviše izbjegavaju predstavljaju temelj njihovog dugovječnog načina života.
Rafinirane žitarice – minimalna prisutnost u plavim zonama
Rafinirane žitarice poput bijelog brašna, tjestenine, bijelog riže i kruha gotovo su potpuno izbačene iz tradicionalne prehrane. Proces rafiniranja uklanja mekinje i klicu, a time i važna vlakna, vitamine, minerale i zdrave masti. Buettner objašnjava kako umjesto toga prednost daju cjelovitim žitaricama koje čuvaju nutritivna svojstva i doprinose boljoj probavi, zdravlju srca i jačem imunitetu.
Crveno meso – rijetko ili nikada
Crveno meso konzumira se vrlo rijetko. Istraživanja koja povezuju pretjeranu konzumaciju crvenog mesa s većim rizikom od raka debelog crijeva i srčanih bolesti potvrđuju da njegovo izbjegavanje može imati značajan zaštitni učinak.
Ultraprerađena i pakirana hrana gotovo se uopće ne nalazi u domovima stogodišnjaka. Buettner ističe da takvi proizvodi sadrže konzervanse, umjetne arome i prekomjerne količine šećera. Znanstvene studije povezuju ih s dijabetesom tipa 2, depresijom, srčanim bolestima te kognitivnim opadanjem u starijoj dobi.
Mlijeko i mliječni proizvodi – minimalna uloga
Iako mliječni proizvodi mogu pružiti proteine i kalcij, Buettner napominje da oni često sadrže značajne količine zasićenih masti. Iako je znanstveni konsenzus o njihovom utjecaju podijeljen, činjenica da se u plavim zonama konzumiraju minimalno ističe njihovu sporednu ulogu.
Slatkiši i zaslađena pića – povremeni, a ne svakodnevni
Stogodišnjaci nisu potpuno lišeni slatkog, ali slastice konzumiraju isključivo povremeno, najčešće tijekom posebnih prigoda. Dodatni šećer povezuje se s upalama, dijabetesom, pretilošću, bolestima srca i padom kognitivnih funkcija.
Prerađeno meso – na dnu liste
Prerađeno meso poput slanine, kobasica i viršli nalazi se na zadnjem mjestu među namirnicama koje stogodišnjaci izbjegavaju. Svjetska zdravstvena organizacija je još 2015. godine prerađeno meso svrstala u skupinu kancerogenih tvari, zajedno s duhanom.
Prehrambene navike stanovnika plavih zona, kako ističe Dan Buettner, pokazuju da dugovječnost nije rezultat jedne supernamirnice, već izbjegavanja prehrambenih navika modernog društva i njegovanja umjerenosti, ravnoteže i svjesnog izbora hrane. Upravo u toj jednostavnosti možda se krije najvrijednija formula za život do 100 godina.
