Recept za Coca-Colu smatra se jednim od najstrože čuvanih poslovnih tajni na svijetu, no prema tvrdnjama znanstvenika Zacha Armstronga, ta tajna možda više neće biti skrivena još dugo. Armstrong, koji vodi YouTube kanal LabCoatz, tvrdi da je uspio razotkriti originalnu formulu staru 139 godina.

Njegova analiza upućuje na zaključak koji neće iznenaditi potrošače: okus koji je postao globalni simbol osvježenja sastoji se od više od 99 posto šećera. Već površnim čitanjem deklaracije može se razabrati da jedan litra Coca-Cole sadrži približno 110 grama šećera, 96 miligrama kofeina, 0,64 grama fosforne kiseline te karamelno bojilo.

Međutim, to ne znači da se Coca-Cola može jednostavno napraviti kod kuće. Ključni izazov nije u osnovnim sastojcima, nego u sastavu nejasno definiranih “prirodnih aroma” koje daju prepoznatljiv okus.

Godina znanstvene analize i potraga za preostalim jednim postotkom

Armstrongu je trebalo više od godinu dana znanstvenih analiza, kušanja i pokušaja kako bi identificirao preostali jedan posto sastojaka koji određuju prepoznatljiv profil okusa. Prema njegovim navodima, rezultat je formula koja košta tek nekoliko lipa po litri, a može se proizvesti u gotovo neograničenim količinama.

Nije samo pitanje tajnosti to što otežava kućno repliciranje Coca-Cole, već i pravni status jednog od ključnih sastojaka. Jedna od glavnih aroma temelji se na ekstraktu listova koke bez kokaina. Taj se ekstrakt proizvodi isključivo u SAD-u, a prava na uvoz i preradu listova koke ima samo Stepan Company, jedina komercijalna organizacija u zemlji s takvom licencom, i ne prodaje ga javnosti.

Napredna analitička tehnologija kao put do rješenja

Unatoč toj prepreci, Armstrong se poslužio masenom spektrometrijom, metodom koja tvari razbija u električki nabijeni plin te razdvaja molekule na njihove komponente, stvarajući svojevrsni “otisak prsta” kemijskog sastava. Opremljen tim otiskom, uspio je izgraditi kemijski preciznu repliku Coca-Cole bez uporabe listova koke.

Osnovna formula uključuje mješavinu različitih eteričnih ulja u preciznim omjerima. Armstrongovi sastojci obuhvaćali su ulje limuna, limete, čajevca, cimeta, muškatnog oraščića, naranče, korijandra te aromu sličnu boru nazvanu fenchol. Ta se mješavina potom mora ostaviti da sazrijeva najmanje 24 sata prije razrjeđivanja prehrambenim alkoholom. Zapanjujuće je da jedna količina eteričnih ulja može poslužiti za proizvodnju čak 5000 litara Cole.

Zadnji nedostajući element: svježe i osvježavajuće note okusa

Unatoč kemijskoj preciznosti, Armstrong nije bio potpuno zadovoljan okusom svoje replike. Studija koju su 2014. proveli prehrambeni znanstvenici sa Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaignu otkrila je da Coca-Cola sadržava svježe i “rashlađujuće” okusne note koje često ostaju zanemarene. Armstrongova formula, iako gotovo identična kemijskom otisku, nije sadržavala te note.

Proboj se dogodio kada je Armstrong zaključio da su listovi koke zapravo vrsta čaja bogata taninima. Tanini su prirodne kemikalije gorkog ili oporog okusa prisutne u vinu, čaju, kavi, čokoladi i orašastim plodovima, a karakteristični su po stvaranju “stežućeg” osjeta u ustima. Budući da tanini nisu hlapljivi, ne bilježe se masenom spektrometrijom, što objašnjava njihovo ranije zanemarivanje.

Srećom, tanini se mogu nabaviti i u obliku vodotopivog praha, što je omogućilo jednostavno dodavanje u recept.

Završna formula gotovo neprimjetno se razlikuje od originala

U finalnoj fazi, tanini i voda miješaju se s karamelnim bojilima, octom, glicerinom radi zgušnjavanja, kofeinom, šećerom, ekstraktom vanilije te fosfornom kiselinom. Jedan litra vodene otopine aromatizira se s tek 20 mililitara razrijeđene mješavine eteričnih ulja, zagrijava te kombinira s gaziranom vodom. Prema Armstrongu i njegovim kušačima, krajnji proizvod gotovo se ne razlikuje od originalne Coca-Cole.

Iako su početni troškovi nabave sastojaka i opreme visoki, kada se jednom razrijede, trošak proizvodnje mjeri se u lipama po litri. Za kućne entuzijaste dodatno je važno da su svi sastojci legalni i dostupni putem internetskih trgovina. Armstrong ipak upozorava da pojedine kemikalije mogu biti iritantne ili toksične u nerazrijeđenom obliku te preporučuje uporabu zaštitne opreme pri rukovanju.