Nova znanstvena izlaganja potaknula su ozbiljnu raspravu u medicinskim i etičkim krugovima, jer sve više dokaza sugerira da ljudski mozak može zadržati određenu razinu svijesti satima nakon što liječnici proglase smrt. Ova otkrića mogla bi promijeniti način na koji gledamo reanimaciju, ali i trenutak uzimanja organa za transplantaciju.

Smrt možda nije trenutan događaj

Smrt se u medicini definira kao nepovratan prestanak cirkulacijske i moždane funkcije, no novi podaci pokazuju da je točan trenutak smrti teže odrediti nego što se dosad mislilo. Istraživanja upućuju na to da se biološke i neuronske funkcije ne gase naglo, već postupno opadaju – ponekad tijekom minuta, ali i sati.

Ovi zaključci predstavljeni su na znanstvenoj konferenciji American Association for the Advancement of Science održanoj u Phoenix.

Kletva koja i danas izaziva jezu: Mračna sudbina prati sve koji su dotakli Tutankamona, a ovo su njihove priče

Svijest nakon srčanog zastoja

Jedna od sudionica konferencije, poslijediplomska studentica Anna Fowler sa Arizona State University, predstavila je pregled desetaka znanstvenih studija koje se bave iskustvima bliske smrti i neurološkim procesima na samom pragu smrti.

Prema njezinim riječima, prijelaz između života i smrti nije naglo „gašenje“ svijesti, već postupan proces koji znanost danas može „ne samo odgoditi, nego u nekim aspektima i izravno osporiti“.

Do 20 posto preživjelih pamti svjesna iskustva

Fowler je istaknula da studije srčanog zastoja pokazuju kako se do 20 posto preživjelih sjeća svjesnih iskustava u razdoblju kada nije bilo mjerljive kortikalne aktivnosti mozga. Neki od njih, tvrdi, navode i provjerljive percepcije, što dodatno otvara pitanje što se uistinu događa u mozgu nakon prestanka rada srca.

Odabir lonaca i tava iznimno je važan za vaše zdravlje: Većina griješi u jednom

Mozak šalje signale i nakon smrti

Posebno je naglasila rezultate znanstvenih radova o tzv. neuroelektričnoj aktivnosti na pragu smrti. Jedna studija iz 2019. pokazala je da je mozak sposoban emitirati električne signale minutama nakon smrti, a u određenim uvjetima čak i satima, ako su tkiva očuvana.

Još dalje ide istraživanje objavljeno 2023. u znanstvenom časopisu Resuscitation, koje navodi da se svijest, budnost i kognitivni procesi mogu pojaviti tijekom srčanog zastoja i do sat vremena dok traje kardiopulmonalna reanimacija (CPR).

„Postoje faze smrti“

Fowler smatra da bi smrt trebalo promatrati slično kao i teške bolesti – kroz faze.
„Imate rak drugog stadija, trećeg stadija. Pa, postoje i faze smrti“, rekla je tijekom izlaganja.

Prema njezinim riječima, takav pristup mogao bi pomoći liječnicima da bolje razumiju biološko vrijeme smrti, umjesto da je promatraju kao jedan, jasno definiran trenutak.

Jedan od najosjetljivijih dijelova njezina izlaganja odnosi se na ponovnu procjenu napora reanimacije, ali i trenutka u kojem bolnice započinju uzimanje organa za transplantaciju. Fowler je naglasila da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo optimalno i etički ispravno vrijeme za takve odluke.

„Razumijevanje biološkog vremena smrti može pomoći da se odluke donose sa znanstvenom točnošću i etičkom jasnoćom“, poručila je panelu stručnjaka.

Iskustva bliske smrti pod novim povećalom

Zaključno, Fowler ističe kako istraživanja sve jasnije pokazuju da se mozak ne isključuje odmah kada srce prestane kucati. Kratki naleti organizirane moždane aktivnosti – koje mnogi nazivaju sviješću – mogu se pojaviti nakon srčanog zastoja, a pacijenti koji su uspješno reanimirani često govore o iskustvima bliske smrti ili sjećanjima na razdoblje koje je smatrano smrću.

Ova saznanja mogla bi u budućnosti temeljito promijeniti medicinske protokole – i naše shvaćanje same granice između života i smrti.