Može li zrak u zatvorenim prostorima postati čišći uz pomoć običnih sobnih biljaka? Na to pitanje američka svemirska agencija NASA pokušala je odgovoriti još prije više od tri desetljeća, a rezultati tog istraživanja i danas izazivaju veliko zanimanje.

Pokazalo se da pojedine vrste biljaka koje se često nalaze u stanovima i uredima imaju sposobnost uklanjanja određenih kemikalija iz zraka koje svakodnevno udišemo. Ideja potječe iz poznatog istraživanja koje je NASA provela 1989. godine, a čiji je cilj bio pronaći način kako poboljšati kvalitetu zraka u svemirskim stanicama i drugim zatvorenim habitatima.

Istraživanje iz 1989. godine: rješenje za život u svemiru

Studija je imala vrlo praktičnu svrhu. Znanstvenici su pokušavali pronaći način kako očistiti zrak u uvjetima gdje ventilacija nije dovoljna da ukloni sve zagađivače.

Tijekom istraživanja utvrđeno je da određene biljke mogu apsorbirati štetne plinove koji se oslobađaju iz plastike, boja, lakova, namještaja i raznih kemikalija prisutnih u svakodnevnom okruženju.

Posebna pažnja u studiji posvećena je takozvanim VOC plinovima, odnosno hlapljivim organskim spojevima. Među njima se nalaze formaldehid, benzen i trikloretilen. Riječ je o tvarima koje se često nalaze u građevinskim materijalima, deterdžentima, sredstvima za čišćenje i raznim industrijskim proizvodima.

NASA je u eksperimentima testirala kako različite sobne biljke utječu na koncentraciju tih spojeva u zatvorenim komorama. Rezultati su pokazali da pojedine vrste mogu znatno smanjiti njihovu količinu u zraku.

Biljke koje su se pokazale najučinkovitijima

Među biljkama koje su se u istraživanju pokazale posebno učinkovitima nalaze se vrste koje se i danas često uzgajaju u europskim domovima.

Svekrvin jezik, poznat i kao sanseverija, pokazao je sposobnost uklanjanja formaldehida i drugih zagađivača iz zraka. Engleski bršljan također se istaknuo kao biljka koja može smanjiti koncentraciju benzena.

Na popisu biljaka koje su u eksperimentima pokazale značajan učinak filtriranja zraka našli su se i mirni ljiljan, dracena, bambus palma te fikus benjamin.

Razlika između laboratorija i stvarnog života

Iako su rezultati NASA-ina istraživanja bili vrlo zanimljivi, kasnije analize pokazale su da postoji važna razlika između laboratorijskih uvjeta i svakodnevnog života.

Eksperimenti su, naime, provedeni u potpuno zatvorenim komorama u kojima zrak nije cirkulirao kao u uobičajenim stanovima ili uredima. Upravo zbog toga pojedini znanstvenici kasnije su upozorili da bi u stvarnim uvjetima bilo potrebno mnogo više biljaka kako bi se postigao vidljiv učinak pročišćavanja zraka.

U modernim stanovima ventilacija i prirodno kretanje zraka imaju mnogo veću ulogu u kvaliteti zraka nego same biljke.

Biljke ipak imaju važnu ulogu u prostoru

To, međutim, ne znači da biljke nemaju značaj u zatvorenim prostorima. Osim što u određenoj mjeri mogu apsorbirati zagađivače, one povećavaju vlažnost zraka, doprinose ugodnijem osjećaju u prostoru te često imaju pozitivan psihološki učinak na ljude.

Zbog toga brojni stručnjaci i danas preporučuju da se u stanovima i uredima drži nekoliko različitih vrsta sobnih biljaka.

Studija koja je postala jedna od najcitiranijih

Zanimljivo je da je istraživanje koje je nastalo iz potrebe za životom u svemiru s vremenom postalo jedno od najcitiranijih kada je riječ o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima.

Popis biljaka iz NASA-ine studije danas se redovito pojavljuje u vodičima za uređenje interijera i savjetima za zdraviji život u gradovima, pokazujući kako znanstveno istraživanje iz svemirskog programa može imati vrlo praktičnu primjenu u svakodnevnom životu na Zemlji.