Novo arheološko otkriće u Velika piramida u Gizi moglo bi konačno razriješiti jednu od najdugovječnijih rasprava o gradnji ovog monumentalnog zdanja. Istraživači su pronašli drevne natpise unutar same piramide za koje tvrde da potvrđuju tko je sudjelovao u njezinoj izgradnji prije oko 4.500 godina.

Otkriće dovodi u pitanje mnoge popularne teorije i mitove koji su se godinama širili – od tvrdnji teoretičara zavjere da su piramidu izgradili izvanzemaljci ili divovska bića, pa sve do priča iz antičke Grčke prema kojima je spomenik podiglo čak 100.000 robova koji su radili u tromjesečnim smjenama tijekom dvadeset godina.

Prema novim nalazima, stvarnost je bila znatno drukčija. Istraživanja pokazuju da su piramidu gradili plaćeni i kvalificirani radnici koji su radili kontinuirano, uz jedan slobodan dan svakih deset dana.

Egiptolozi pronašli skrivene natpise u teško dostupnim komorama

Egiptolog Zahi Hawass i njegov istraživački tim nedavno su istraživali niz uskih komora smještenih iznad Kraljeve odaje unutar piramide. Tijekom tog istraživanja pronašli su do sada neviđene tragove koje su, prema njihovim riječima, ostavili radnici koji su sudjelovali u gradnji.

Kako piše NileFM, riječ je o oznakama i grafitima koje su u kamenu ostavili drevni egipatski radnici.

Uz natpise, arheolozi su otkrili i grobnice južno od piramide. Riječ je o posljednjim počivalištima vještih graditelja, a u njima su pronađene statue koje prikazuju radnike kako obrađuju kamen, kao i čak 21 hijeroglifska titula, među kojima su nazivi poput „nadzornik strane piramide“ i „zanatlija“.

Hawass smatra da upravo ta otkrića jasno pokazuju da graditelji nisu bili robovi.

„Ova otkrića potvrđuju da graditelji nisu bili robovi. Da jesu, nikada ne bi bili sahranjeni u sjeni piramida“, rekao je tijekom epizode podcasta Limitless with Matt Beall.

Dodao je i dodatno objašnjenje: „Robovi ne bi pripremali svoje grobnice za vječnost, kao što su to činili kraljevi i kraljice.“

Novi uvid u način gradnje piramide

Najnoviji nalazi donijeli su i nova saznanja o tome kako je piramida zapravo građena. Vapnenac koji je korišten za izgradnju dolazio je iz kamenoloma udaljenog svega oko 300 metara od gradilišta.

Prema riječima istraživača, blokovi su dopremani pomoću rampe napravljene od ruševina i blata. Ostaci te konstrukcije pronađeni su jugozapadno od piramide.

Hawass sada radi na novoj ekspediciji koja bi trebala donijeti još više odgovora. Plan je u unutrašnjost piramide uvesti robota, što bi predstavljalo prvo moderno arheološko istraživanje unutar same strukture.

Najveća piramida drevnog Egipta

Velika piramida u Gizi najveća je piramida u Egiptu, a izgrađena je za faraona Khufu, poznatog i kao Keops, koji je vladao tijekom Četvrte dinastije Starog kraljevstva.

Ona je jedna od tri slavne piramide na visoravni Giza. Uz nju se nalaze i Kefrenova piramida te Mikerinova piramida, kao i poznata Velika sfinga u Gizi.

Tijekom podcasta Hawass je pokazao fotografije koje javnost ranije nije imala priliku vidjeti. Na njima su jasno vidljiva imena ispisana na stijeni unutar piramide.

„Pronađena su u komorama koje je teško i opasno dosegnuti, a pisana su stilovima koje mogu točno protumačiti samo obučeni egiptolozi“, objasnio je.

Dodao je i da je gotovo nemoguće da bi netko u novije vrijeme mogao falsificirati takve natpise.

„Morate se popeti oko 14 metara i puzati kroz uske prolaze kako biste uopće došli do tih komora“, rekao je.

Tragovi graditelja i njihov svakodnevni život

Hawass je priznao da su pojedini europski posjetitelji u 18. i 19. stoljeću uspjeli doći do nekih komora i u kamen urezati vlastita imena.

No natpisi koje su arheolozi pronašli jasno su drukčiji.

„Natpisi koje smo mi pronašli očito su mnogo stariji – to su originalni grafiti drevnih egipatskih radnika“, naglasio je.

Uz natpise, drugo veliko otkriće bile su grobnice samih graditelja piramide. U njima su pronađeni i alati, uključujući kremene i kamene udarne alatke koje su se vjerojatno koristile tijekom gradnje.

Hawass je objasnio i da je temelj piramide izrađen izravno iz prirodne stijene.

„Temelj Velike piramide napravljen je od čvrste stijene, ukopan 8,5 metara u zemlju“, rekao je.

To znači da su radnici najprije označili kvadratnu osnovu, a zatim rezali stijenu sa sve četiri strane sve dok nisu stvorili ravnu platformu od same temeljne stijene, bez dodatnih blokova.

„To se i danas može vidjeti na južnoj strani Keopsove piramide“, dodao je.

Gradnja organizirana poput velikog projekta

Radnici su, prema njegovim riječima, bili podijeljeni u različite timove. Jedni su rezali kamen, drugi su ga oblikovali, dok su treći prevozili blokove.

Materijal se transportirao na drvenim saonicama koje su radnici vukli preko pijeska, dok su se kameni blokovi podizali pomoću rampi.

Hawass tvrdi da je pronašao i konkretne dokaze za takvu metodu.

„Rampa je morala voditi iz jugozapadnog kuta piramide i povezivati se s kamenolomom“, objasnio je.

Dodao je kako su tijekom iskapanja pronašli ostatke te konstrukcije.

„Iskopali smo to područje i na mjestu označenom kao C2 pronašli ostatke rampe – šljunak pomiješan s pijeskom i blatom. Kada je rampa demontirana, nisu uklonili sve tragove, a ono što je ostalo – to smo pronašli.“

Otkriven i „grad radnika“

Istraživanja u okolici piramide provodio je i Hawassov kolega Mark Lehner, koji je na istočnoj strani kompleksa otkrio ono što arheolozi nazivaju „gradom radnika“.

Tamo su pronađene zgrade koje su služile za obradu ribe, pekare, barake i naselje u kojem su radnici živjeli tijekom gradnje piramide.

Hawass je pritom razbio i jedan popularni mit o prehrani radnika.

„Postoji popularan mit da su radnici jeli samo češnjak, luk i kruh – ali mi smo na nalazištu pronašli tisuće kostiju životinja“, rekao je.

Analizu tih ostataka proveo je stručnjak sa University of Chicago. Rezultati su pokazali da su Egipćani svakodnevno klali 11 krava i 33 koze kako bi nahranili radnike.

Prema procjenama istraživača, to je bilo dovoljno hrane za oko 10.000 ljudi dnevno.

Robot koji bi mogao otkriti izgubljenu grobnicu

Sljedeći korak istraživanja uključuje slanje robota u unutrašnjost piramide kroz malu rupu izbušenu na njezinoj bočnoj strani. Robot će se kretati kroz otvor manji od jednog centimetra.

Hawass vjeruje da bi ta misija mogla dovesti do velikog otkrića – pronalaska izgubljene grobnice faraona Kufua.

Potraga je usmjerena prema prostoru poznatom kao „Veliki prazni prostor“, koji je otkriven 2017. godine. Taj prostor proteže se najmanje 30 metara iznad Velike galerije, uzlaznog hodnika koji povezuje Kraljičinu odaju s Kraljevom odajom u središtu piramide.

Nova iskapanja planirana su za siječanj ili veljaču sljedeće godine, a arheolozi se nadaju da bi mogla donijeti još odgovora o jednom od najvećih građevinskih pothvata u povijesti čovječanstva.