Znanstvenici vjeruju da su svjedočili sudaru dvaju mladih planeta u stvarnom vremenu – događaju koji bi mogao nalikovati onome koji je davno stvorio Mjesec u našem Sunčevu sustavu.

Riječ je o zvijezdi Gaia-GIC-1, udaljenoj oko 11.600 svjetlosnih godina od Zemlje. Analiza njezina neobičnog ponašanja pokazala je da su promjene u sjaju najvjerojatnije posljedica sudara dvaju manjih planeta u njezinoj blizini.

Astronom Anastasios Tzanidakis sa Sveučilišta u Washingtonu kaže da je iznimno rijetko promatrati ovakav događaj. Prema njegovim riječima, samo je nekoliko planetarnih sudara ikada zabilježeno, a nijedan nije imao toliko sličnosti s procesom za koji znanstvenici vjeruju da je doveo do nastanka Zemlje i Mjeseca.

Neki stari mobiteli danas vrijede pravo bogatstvo: Provjerite imate li koji od ovih modela

Planetarni sustavi, osobito u svojim ranim fazama razvoja, često su vrlo kaotična mjesta. U diskovima prašine i plina oko mladih zvijezda postupno nastaju planetezimali – mala tijela koja se sudaraju i spajaju, stvarajući sve veće objekte. Smatra se da se upravo takav sudar dogodio i u našem Sunčevu sustavu, kada se tijelo veličine Marsa sudarilo sa Zemljom i izbačilo materijal iz kojeg je kasnije nastao Mjesec.

Promjene u primijetili prije 10 godina

Dokaze o takvim procesima oko drugih zvijezda vrlo je teško pronaći jer se sudari događaju na relativno malim skalama i traju kratko u kozmičkom smislu. Nakon njih ostaju oblaci prašine koje je teško uočiti na velikim udaljenostima.

No moderni projekti poput svemirske misije Gaia omogućuju astronomima da prate goleme dijelove neba i stalno mjere promjene u svjetlini i položaju velikog broja zvijezda. Upravo su takva mjerenja otkrila neobično ponašanje zvijezde Gaia-GIC-1.

Promjene su prvi put primijećene prije gotovo deset godina. Svjetlost zvijezde bila je stabilna sve do 2016., kada su se pojavila tri kratka pada sjaja. Oko 2021. situacija je postala još neobičnija, a svjetlost zvijezde počela je naglo varirati.

Gaia-GIC-1 pripada takozvanim zvijezdama F-tipa. Malo je veća i toplija od našeg Sunca – ima oko 1,7 puta veći radijus i oko 1,3 puta veću masu. Takve zvijezde obično su prilično stabilne, pa su nagle promjene u njezinu sjaju bile posebno zbunjujuće.

Zanimljivo je da su astronomi primijetili i neobičan odnos između vidljive i infracrvene svjetlosti. Dok je vidljiva svjetlost počela slabjeti, infracrvena je postajala jača. To je sugeriralo da zvijezdu zaklanja vrući oblak materijala koji zrači u infracrvenom spektru.

Analiza je pokazala da se radi o oblaku prašine mase usporedive s velikim asteroidom, zagrijanom na oko 900 kelvina. Modeli koje su izradili istraživači pokazuju da takav oblak može nastati upravo nakon sudara dvaju planetezimala.

Koliko su česti takvi sudari?

Prema procjenama, sudar se dogodio na udaljenosti od oko jedne astronomske jedinice od zvijezde – otprilike na istoj udaljenosti na kojoj se Zemlja nalazi od Sunca.

Znanstvenici vjeruju da bi ovakva opažanja mogla pomoći u razumijevanju ranih faza formiranja planetarnih sustava, ali i nastanka našeg vlastitog planeta.

Astronom James Davenport ističe da je jedno od ključnih pitanja koliko su takvi sudari zapravo česti u svemiru. Prema njegovim riječima, Mjesec je možda jedan od ključnih razloga zbog kojih je Zemlja pogodna za život, jer utječe na oceanske plime, stabilnost planeta i čak na geološke procese, prenosi Science Alert.

Mehaničar otkrio koji auti postaju katastrofalni nakon 160 000 km: 'Ne kupujte ih'

Ako astronomi uspiju zabilježiti još ovakvih događaja, mogli bi mnogo bolje razumjeti kako nastaju planeti – i koliko su uvjeti poput onih na Zemlji zapravo rijetki u svemiru.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal Letters.