Onkologinja iz Washington, Nicola Andrews, izdvojila je pet vrsta namirnica i pića koje ne preporučuje u svakodnevnoj prehrani. Kako ističe, razlozi nisu kratkoročni, već se odnose na opće zdravlje i potencijalne dugoročne rizike koje mnogi često zanemaruju.

Alkohol i njegov utjecaj na DNK

Prema riječima Andrews, izbjegavanje alkohola može imati značajne zdravstvene koristi. Podaci Centers for Disease Control and Prevention pokazuju da tijelo razgrađuje alkohol u kemijski spoj acetaldehid, koji može oštetiti DNK i narušiti sposobnost organizma da popravi nastalu štetu.

Takvi procesi dugoročno mogu povećati rizik od razvoja različitih bolesti, zbog čega liječnica preporučuje oprez, pa čak i potpunu apstinenciju.

Prerađeno meso pod povećalom znanstvenika

Druga skupina namirnica koju izbjegava odnosi se na prerađeno meso, uključujući suhomesnate proizvode, hrenovke i salame. Još je 2015. godine World Health Organization proglasila prerađeno meso kancerogenim, uz jasno upozorenje da postoje „dovoljni dokazi iz epidemioloških studija da konzumacija prerađenog mesa uzrokuje rak“.

Ova klasifikacija dodatno naglašava potrebu za umjerenošću ili potpunim izbjegavanjem takvih proizvoda.

Gazirani napici i skriveni zdravstveni rizici

Gazirana pića također su na popisu nepoželjnih izbora, prvenstveno zbog visokog udjela šećera. Međutim, Andrews upozorava da ni dijetalne verzije nisu bezazlene jer često sadrže umjetne zaslađivače.

Istraživanja pokazuju da konzumacija zaslađenih, ali i umjetno zaslađenih napitaka može povećati rizik od srčanih bolesti, što ovu kategoriju čini problematičnom bez obzira na deklarirani sadržaj kalorija.

Kava kao “skriveni desert”

Iako kava sama po sebi ima niz zdravstvenih prednosti, uključujući smanjenje rizika od dijabetesa, moždanog udara i srčanih bolesti kada se konzumira umjereno, problem nastaje kada se pretvori u visokokalorični napitak.

„Volim ledenu ili pjenastu kavu ljeti, ali ona lako može postati kalorična bomba“, upozorava Andrews, naglašavajući da dodaci poput šećera, sirupa i vrhnja mogu poništiti sve pozitivne učinke.

Biljna mlijeka pod znakom pitanja

Unatoč rastućoj popularnosti biljnih alternativa, ova liječnica prednost daje punomasnim mliječnim proizvodima bogatim hranjivim tvarima. Objašnjava da ne konzumira biljna mlijeka jer sadrže vrlo malo nutrijenata u usporedbi s klasičnim proizvodima.

Njezin stav dijele i drugi stručnjaci koji upozoravaju da biljne alternative nisu uvijek nutritivno ravnopravne proizvodima životinjskog podrijetla. Spojevi prisutni u mlijeku, siru, maslacu i jogurtu mogu aktivirati T-stanice koje pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv bakterija i tumora, čime doprinose zaštiti organizma od bolesti.

Poruka stručnjaka: male promjene, veliki učinak

Preporuke Nicola Andrews ukazuju na to koliko svakodnevni izbori u prehrani mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje. Iako nijedna namirnica sama po sebi nije jedini uzrok bolesti, kombinacija navika kroz vrijeme može značajno utjecati na rizik od kroničnih i ozbiljnih stanja.

Upravo zato, zaključuju stručnjaci, informiran i uravnotežen pristup prehrani ostaje jedan od ključnih koraka prema očuvanju zdravlja.