Može li kava biti više od uobičajenog jutarnjeg rituala i doista utjecati na duljinu života? Sve veći broj znanstvenih istraživanja potvrđuje njezin pozitivan učinak na zdravlje, a primjer stanovnika grčkog otoka Ikarije, poznatog po iznimno velikom broju stogodišnjaka, sugerira da ključ nije samo u samom napitku, nego i u načinu njegove pripreme.

Znanstvenici već godinama proučavaju prehrambene navike stanovnika takozvanih „plavih zona“, područja u kojima ljudi žive znatno dulje od prosjeka. Upravo se Ikarija izdvaja kao jedno od takvih mjesta, s jednim od najvećih udjela osoba starijih od sto godina.

Liječnik i profesor na Medicinskom sveučilištu u Ateni, Gerasimos Sijasos, usmjerio je svoje istraživanje na navike konzumacije kave među starijim stanovnicima otoka. Njegov cilj bio je utvrditi na koji način ovaj napitak utječe na njihovo zdravlje.

Analizirajući zdravstvene podatke osoba starijih od 65 godina koje od rođenja žive na Ikariji, Sijasos je utvrdio da čak 87 posto njih redovito pije kuhanu kavu. Upravo ta činjenica dodatno je potaknula interes znanstvenika za potencijalnu povezanost načina pripreme kave i dugovječnosti.

Dokazani učinci kave na zdravlje

Dosadašnja istraživanja pokazuju da kava, ako se konzumira u umjerenim količinama, može imati niz pozitivnih učinaka na organizam. Potiče peristaltiku crijeva, usporava razvoj aterosklerotskih promjena te smanjuje rizik od nastanka žučnih kamenaca.

Osim toga, utvrđeno je da kava može smanjiti rizik od ishemijske bolesti srca i dijabetesa, što su stanja koja često pogađaju stariju populaciju i mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija pa i smrtnog ishoda.

U čemu je posebnost grčke kave?

Iako većina ljudi prilikom odabira kave razmišlja o vrsti zrna ili dodatcima, čini se da je ključni faktor zapravo način pripreme. Tradicionalna grčka kuhana kava sadrži visoke razine polifenola, spojeva koji neutraliziraju slobodne radikale odgovorne za razvoj karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.

Uz to, sadrži klorogensku kiselinu koja pomaže u regulaciji razine šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa. Bogata je i diterpenima, spojevima s antikancerogenim i protuupalnim svojstvima.

Zanimljivo je i da grčka kava sadrži relativno malu količinu kofeina, zbog čega djeluje blago stimulirajuće na organizam, bez pretjeranog opterećenja.

Kako pripremiti grčku kavu kod kuće

Priprema grčke kave jednostavna je i ne zahtijeva posebne vještine, ali zahtijeva pridržavanje određenih koraka. Potrebna je džezva i vrlo sitno mljevena kava.

U džezvu se ulije oko 60 mililitara vode, zatim se doda puna žličica kave. Po želji se može dodati šećer ili med, nakon čega se smjesa promiješa. Džezva se potom stavlja na laganu vatru i polako zagrijava, uz napomenu da se tijekom zagrijavanja više ne miješa.

Kada se na površini počne stvarati pjena, džezvu treba maknuti s vatre prije nego što napitak zakipi. Kava se zatim ulijeva u šalicu, pazeći da pjena ostane na vrhu. Napitak je spreman za konzumaciju kada se lagano ohladi.

Umjerenost je ključ

Iako kava ima brojne pozitivne učinke, važno je naglasiti da se oni odnose na umjerenu konzumaciju. Pretjerano ispijanje kave može dovesti do ispiranja minerala iz organizma te uzrokovati probleme sa snom.

S druge strane, oni koji preferiraju grčku kavu mogu si priuštiti nešto veću količinu, upravo zbog njezinog nižeg udjela kofeina u usporedbi s klasičnim espressom.

Primjer stanovnika Ikarije pokazuje kako svakodnevne navike, poput načina pripreme kave, mogu imati dugoročan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života, a možda čak i na samu dugovječnost.