Zdravlje i briga o dobrobiti tijela postali su iznimno važan dio suvremenog društva, posebice među mlađim generacijama koje sve češće zamjenjuju noćne izlaske matcha kavom i pilatesom. Ipak, unatoč toj naizgled zdravijoj kulturi, nova istraživanja donose zabrinjavajuće podatke.

Prema istraživanju koje je objavio BBC, u Engleskoj je zabilježen porast čak 11 vrsta raka među mladim ljudima, a smatra se da svakodnevne životne navike igraju značajnu ulogu u tome. Konkretno, radi se o rastu slučajeva raka debelog crijeva, štitnjače, multiplog mijeloma, jetre, bubrega, žučnog mjehura, gušterače, raka sluznice maternice (endometrijalni rak), raka usne šupljine, dojke i jajnika.

Dr. Donald Grant, liječnik opće prakse i viši klinički savjetnik u The Independent Pharmacyju, detaljno je opisao koje nam to svakodnevne navike mogu povećati rizik od razvoja raka i na koji način.

Tjelesna neaktivnost: opasnost koja se skriva u kauču

Mnogi od nas poznaju taj osjećaj – dolazak kući nakon dugog radnog dana, liježenje na kauč i obećanje sebi da ćemo vježbati sutra. Nažalost, takav obrazac ponavlja se iznova, a posljedice mogu biti ozbiljne.

Dr. Grant naglašava da tjelovježba ima ključnu ulogu u regulaciji hormona, smanjenju upala i podupiranju funkcije imunološkog sustava. Pritom nije potrebno svakodnevno odlaziti na intenzivne treninge – liječnik ističe da čak i umjerena tjelesna aktivnost, poput redovitih šetnji, može s vremenom napraviti veliku razliku.

Podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi pokazuju da je više od petine odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, točnije 22 posto, tjelesno neaktivno. U Sjedinjenim Američkim Državama situacija je slična – prema Nacionalnom institutu za zdravlje, otprilike svaki četvrti odrasli čovjek nije dovoljno aktivan. „Nedostatak kretanja dodatno povećava rizik od raka jer pridonosi prekomjernom nakupljanju tjelesne mase", upozorava dr. Grant.

Prerađena hrana i loše prehrambene navike

Prerađena hrana dio je svakodnevice velikog broja ljudi, no unatoč tome što može djelovati ukusno, njeni zdravstveni učinci daleko su od povoljnih. Dr. Grant upozorava da prehrana bogata prerađenom hranom i crvenim mesom, a siromašna vlaknima, može negativno utjecati na dugoročno zdravlje te je povezana s određenim vrstama raka, posebice rakom debelog crijeva.

Nedavno je objavljeno i istraživanje koje je pronašlo vezu između konzumacije ultra prerađene hrane i povećanog rizika od demencije, što dodatno naglašava važnost kvalitetne prehrane za cjelokupno zdravlje.

Pretjerano izlaganje suncu: UV zrake ne prestaju biti opasne ni u oblačnim danima

Mnogi jedva čekaju prve sunčane dane kako bi izašli na otvoreno, no pretjerano izlaganje suncu može povećati rizik od raka. Upravo UV zračenje je ono što oštećuje stanice kože, a liječnik naglašava da su opasni oni koji izlaze vani bez odgovarajuće zaštite od tih snažnih zraka.

Ono što mnogi ne znaju jest da UV zrake prodiru i kroz oblake, pa su prisutne čak i kada sunce nije vidljivo. „Ultraljubičasto (UV) zračenje može oštetiti stanice kože, osobito u satima kada je intenzitet sunčevog zračenja najveći ili kada dođe do opeklina", pojašnjava dr. Grant. Stoga savjetuje korištenje kreme za sunčanje, ograničavanje izlaganja suncu te nošenje zaštitne odjeće – i to ne samo ljeti, već tijekom cijele godine.

Loš san i kronični stres kao tihi pokretači bolesti

Kvalitetan san i izbjegavanje stresa ključni su čimbenici dugoročnog zdravlja. Naravno, nemoguće je potpuno ukloniti stres iz života ili svaku noć spavati savršeno, no liječnici preporučuju da se nastoji postići sedam do devet sati sna svake noći.

Što se tiče veze između lošeg sna, kroničnog stresa i raka, dr. Grant objašnjava da ti čimbenici mogu posredno povećati rizik od raka tako što narušavaju hormonalnu ravnotežu, slabe imunološku funkciju i potiču nezdrave životne navike. Sve to tijelu dugoročno otežava sposobnost oporavka i popravka oštećenja.

Ostale rizične navike koje ne smijemo zanemariti

Uz navedene čimbenike, dr. Grant upozorava i na nekoliko dodatnih navika koje povećavaju rizik od raka. Tu spadaju prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje te prekomjerna tjelesna masa i pretilost.

Zaključno, liječnik poručuje: „Usvajanjem uravnotežene prehrane i izbjegavanjem loših navika poput pušenja ili pretjeranog konzumiranja alkohola, svaka osoba može poboljšati svoje dugoročno zdravlje." Poruka je jasna – svakodnevne navike imaju dalekosežne posljedice, a nikad nije prerano ili prekasno početi brinuti o vlastitom zdravlju.