Upravo je to pokazalo novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Navarra, koje je objavljeno u časopisu Nature Communications.

Istraživači su otkrili da ljudi imaju prirodnu sklonost kretanju suprotno od smjera kazaljke na satu, odnosno ulijevo, čak i kada hodaju potpuno sami i oko njih nema drugih osoba koje bi mogle utjecati na njihov odabir smjera, prenosi New York Post.

Istraživanje provedeno na stotinama ljudi

Kako bi provjerili postoji li takav obrazac, znanstvenici su promatrali stotine volontera u Španjolskoj i Japanu. Sudionici su hodali otvorenim prostorima, kružnim površinama i drugim lokacijama, dok su njihove kretnje bilježile kamere i dronovi.

Osim odraslih, istraživači su pratili i predškolsku djecu na igralištima, osnovnoškolce tijekom odmora te ispitali studente o tome u kojem smjeru misle da ljudi prirodno hodaju.

Rezultat je bio iznenađujuće dosljedan – u gotovo svim slučajevima ljudi su spontano skretali ulijevo.

„Naši nalazi su vrlo dosljedni“, napisali su autori istraživanja u časopisu Nature Communications.

„Bez obzira na veličinu gomile, granične efekte ili osobine lateralnosti poput držanja ruke, stopala i dominacije oka, sustavno se pojavljuje kretanje suprotno od kazaljke na satu“, naveli su istraživači.

Nije važno jeste li ljevak ili dešnjak

Jedan od najzanimljivijih zaključaka studije jest da ova sklonost nema veze s tim koristi li osoba dominantno lijevu ili desnu ruku.

Više od 200 sudionika hodalo je potpuno samostalno, bez utjecaja drugih ljudi, a isti obrazac ponovno se pojavio. To upućuje na zaključak da nije riječ o ponašanju koje učimo promatrajući druge, nego o prirodnoj sklonosti.

„Naši rezultati pokazuju da je ovaj fenomen narušavanja simetrije u osnovi ukorijenjen u individualnim lokomotornim tendencijama“, istaknuli su autori istraživanja.

Isti obrazac zabilježen je i u Japanu, unatoč drukčijim kulturnim pravilima kretanja pješaka, pa čak i kod osoba koje inače imaju prirodnu sklonost skretanju udesno.

Djeca još izraženije skreću ulijevo

Istraživanje je pokazalo i da mala djeca još češće od odraslih spontano biraju lijevi smjer.

To sugerira da se ova navika razvija vrlo rano u životu te da nije rezultat iskustva ili društvenih pravila.

Zanimljivo je da su, kada su sudionici upitani u kojem smjeru očekuju da će hodati drugi ljudi, većinom odgovorili da će se kretati u smjeru kazaljke na satu. Drugim riječima, njihova očekivanja nisu odgovarala stvarnom ponašanju.

Zašto se to događa?

Znanstvenici zasad nemaju konačno objašnjenje zašto ljudi prirodno favoriziraju lijevu stranu.

Pretpostavljaju da iza toga stoje suptilni biološki i moždani mehanizmi koji nisu jedinstveni samo ljudima.

Autori navode da su slične obrasce primijetili i kod drugih životinjskih vrsta.

„Mravi Temnothorax pokazuju izraženu sklonost skretanju ulijevo tijekom istraživanja, a leteće papigice pokazuju bočne preferencije pri odabiru ekvivalentnih otvora tijekom odabira rute“, napisali su istraživači.

Ljudi su počeli stavljati čašu soli i octa u svoje domove: Rezultat je, kažu, briljantan

Otkriće bi moglo pomoći u projektiranju gradova

Osim što pruža zanimljiv uvid u ljudsko ponašanje, istraživanje bi moglo imati i praktičnu primjenu.

Autori smatraju da bi arhitekti i urbanisti mogli iskoristiti ove spoznaje pri projektiranju stadiona, zračnih luka, muzeja, trgovačkih centara i drugih prostora kroz koje svakodnevno prolaze tisuće ljudi.

Ako bi se takvi prostori prilagodili prirodnoj sklonosti ljudi da se kreću ulijevo, snalaženje u gužvama moglo bi postati jednostavnije i učinkovitije.

„Sveukupno, implikacije naših nalaza su značajne“, zaključili su istraživači.

„Pokazujući da individualne pristranosti, a ne kolektivni učinci, pokreću opaženo kretanje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu pri lutanju pješaka, naša studija produbljuje razumijevanje dinamike pješaka i pruža novu perspektivu za proučavanje ponašanja gomile.“

Ljevorukost i dalje intrigira znanstvenike

Iako je ova studija pokazala da sklonost skretanju ulijevo nije povezana s dominantnom rukom, ljevorukost već desetljećima privlači pozornost znanstvenika.

Procjenjuje se da je oko 10 posto svjetske populacije ljevoruko, a među poznatim ljevacima nalaze se Barack Obama, Justin Bieber, Paul McCartney, David Bowie, Albert Einstein, Marie Curie, Angelina Jolie, Keanu Reeves i Leonardo da Vinci.

Kroz povijest su ljevaci često bili izloženi predrasudama. Latinska riječ sinister izvorno znači „lijevo“, a stoljećima se lijeva strana povezivala s nesrećom ili čak zlokobnim značenjima. Sve do druge polovice 20. stoljeća mnoga su djeca u školama bila prisiljena pisati desnom rukom.

Hrvat otkrio u kojem našem mjestu nikada ne bi ljetovao: 'Nema mjesta na plažama'

U novije vrijeme znanstvenici nastavljaju istraživati razlike između ljevaka i dešnjaka. Primjerice, veliko istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu Psychological Bulletin pokazalo je da osobe s određenim razvojnim jezičnim poremećajima, uključujući autizam, shizofreniju i disleksiju, češće koriste lijevu ruku ili su ambidekstralne nego opća populacija.

No istraživanje Sveučilišta Navarra pokazuje da prirodna sklonost skretanju ulijevo tijekom hodanja nema veze s time jeste li ljevak ili dešnjak. Umjesto toga, čini se da je riječ o obrascu koji dijeli gotovo cijela ljudska populacija.