Istraživači pronašli potpuno novi i nepoznati jezik ispod ruševina drevnog carstva
Drevni grad Hatuša u današnjoj Turskoj, nekoć prijestolnica moćnog Hetitskog Carstva koje je vladalo sjeverno-središnjim dijelom Anadolije tijekom kasnog brončanog doba, između 1650. i 1200. godine prije Krista, već desetljećima privlači pozornost arheologa. Riječ je o jednom od najvažnijih svjetskih nalazišta za proučavanje drevnih jezika i pisanih izvora, a upravo je ondje otkriven trag dosad nepoznatog jezika koji bi mogao pružiti nove uvide u razvoj indoeuropskih jezika.
Na lokalitetu Hatuša arheolozi su tijekom više od stotinu godina istraživanja pronašli oko 30.000 klinastih glinenih pločica koje pružaju iznimno detaljan uvid u povijest, običaje, religiju i svakodnevni život stanovnika brončanodobne Anadolije. Zbog svoje iznimne kulturne i povijesne vrijednosti, Hatuša je 1986. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Neočekivano otkriće na glinenoj pločici
Većina dosad pronađenih tekstova napisana je na hetitskom jeziku, koji se smatra najstarijim potvrđenim indoeuropskim jezikom. Upravo toj velikoj jezičnoj obitelji pripadaju i brojni današnji europski jezici, uključujući engleski. Osim hetitskog, istraživači su na pločicama pronašli i tekstove napisane na luvijskom, palačkom i hattijskom jeziku.
Međutim, tijekom iskapanja provedenih 2023. godine arheolozi su naišli na potpuno neočekivano otkriće. U jednom kultnom tekstu pronađena je recitacija zapisana na jeziku koji dosad nije bio poznat znanosti.
Prema riječima istraživača, hetitski tekst u kojem je pronađen taj ulomak upućuje na jezik kojim se govorilo u području Kalašme, regije smještene na sjeverozapadnoj granici Hetitskog Carstva.
Pripada anatolijskoj skupini indoeuropskih jezika
Iako znanstvenici još uvijek nisu uspjeli u potpunosti dešifrirati sadržaj pronađenog zapisa, potvrdili su da se radi o jeziku koji pripada anatolijskoj grani indoeuropskih jezika. U istoj skupini nalaze se i hetitski, luvijski te palački jezik.
Stručnjaci objašnjavaju da indoeuropski jezici čine jednu od najvećih jezičnih obitelji na svijetu te danas obuhvaćaju velik dio Europe i indijskog potkontinenta. Smatra se da svi potječu od zajedničkog praindoeuropskog jezika. Prema jednoj od vodećih teorija, taj se prajezik razvio na području oko Crnog mora, odnosno na prostoru današnje južne Ukrajine, dok je baskijski ostao izoliran jezik koji ne pripada toj jezičnoj obitelji.
Jezik iz Kalašme iznenadio je istraživače
Pretpostavlja se da se drevna Kalašma nalazila u blizini današnjih turskih gradova Bolua ili Geredea, nedaleko od područja na kojem se nekoć govorio palački jezik.
Ipak, zanimljivo je da novootkriveni jezik pokazuje veću sličnost s luvijskim jezikom, koji je bio rasprostranjen u jugoistočnim dijelovima Hetitskog Carstva, nego s palačkim koji se govorio bliže području Kalašme.
Buduća istraživanja mogla bi otkriti još izgubljenih jezika
Za sada je identificiran tek mali dio jezika kojim se govorilo u Kalašmi, no istraživači vjeruju da bi buduća arheološka iskapanja diljem Anadolije mogla donijeti nove natpise i dodatni materijal koji bi omogućio bolje razumijevanje ovog davno izgubljenog jezika.
Novo otkriće još jednom potvrđuje koliko je Hatuša važna za proučavanje drevnih civilizacija. Nalazi s ovog lokaliteta ne otkrivaju samo političku i kulturnu povijest Hetitskog Carstva, nego i skrivene tragove jezika koji su tisućama godina bili izgubljeni, a danas postupno otkrivaju nove dijelove povijesti čovječanstva.
