Bolesti srca vodeći su uzrok smrtnosti, a stručnjaci godinama upozoravaju da način prehrane značajno utječe na zdravlje srčanog mišića, krvnih žila i održavanje normalnog krvnog tlaka. Ipak, kada je riječ o prehrani koja pogoduje zdravlju srca, i dalje postoje brojne zablude.

Kardiologinja i specijalistica interne medicine dr. Snežana Bašić smatra da ključ zdrave prehrane nije potpuno izbacivanje pojedinih namirnica, nego umjerenost te odabir hrane poznatog podrijetla i kvalitetnog sastava.

Crveno meso nije problem, nego način obrade i sastav proizvoda

Jedna od najčešćih zabluda, kaže liječnica, jest tvrdnja da je crveno meso samo po sebi štetno za srce. Sve više ljudi zbog toga potpuno izbacuje govedinu ili svinjetinu iz prehrane, iako, prema njezinu mišljenju, problem nije u samom mesu.

„Meso nije nezdravo za srce, kao ni mesne prerađevine. Kada govorimo o štetnosti, govorimo o dodavanju aditiva u mesne prerađevine i preradi mesa na visokim temperaturama. Važno je i podrijetlo mesa koje konzumiramo, kao i podrijetlo svih ostalih namirnica, uključujući i povrće“, objasnila je dr. Bašić za portal Mondo.

Dodaje kako, prema njezinu mišljenju, ne postoji hrana koja je sama po sebi štetna za srce ako se konzumira umjereno i ako je kvalitetnog sastava.

„Naše tijelo iz hrane uzima sve što mu je potrebno, posebno proteine i masti iz mesa. Sama hrana neće naštetiti organizmu, nego štetni sastojci koji se u njoj mogu nalaziti. Nisam protiv konzumacije mesa, osobito crvenog, pa ni starijeg mesa poput svinjetine i govedine koje ne sadrži hormone. Takvo je meso potrebno ljudskom organizmu, dok su od mlađeg mesa najbolji izbor janjetina i jaretina“, istaknula je liječnica.

Kritična je prema piletini i upozorava na genetski modificiranu hranu

S druge strane, dr. Bašić navodi kako nije pobornica konzumacije piletine, ne samo zbog zdravlja srca nego i zbog, kako tvrdi, mogućeg utjecaja na imunološki sustav.

„Današnja piletina genetski je modificiran organizam koji nije nastao prirodnom selekcijom. Ugojena je i uglavnom genetski modificirana tako da ima izrazito velika prsa koja nisu razmjerna batacima. Nekada su najveći dio piletine činili batak i zabatak, a danas bijelo meso. Riječ je o potpuno izmijenjenoj hrani koju, nažalost, u najvećoj mjeri konzumiraju djeca, zbog čega ranije ulaze u pubertet“, rekla je.

Dodaje kako najveći problem vidi u genetski modificiranoj hrani.

„Naš glavni problem je genetski modificirana hrana koju smo formalno zabranili, ali se unatoč tome na tržištu nalazi mnogo GMO proizvoda – od mlijeka za dojenčad i čokolade do GMO soje koja se koristi u brojnim prehrambenim proizvodima“, tvrdi liječnica.

Prema njezinu mišljenju, promjene na krvnim žilama i razvoj upalnih procesa povezani su s hormonalnom neravnotežom i promjenama koje mogu nastati zbog konzumacije genetski modificirane hrane.

„Svaki hormon u višku predstavlja toksin. Ako hormone unosite hranom, možete uzrokovati oštećenja krvnih žila“, upozorila je.

Ističe i da na kvalitetu hrane dodatno utječu okolišni čimbenici, uključujući onečišćenje zraka.

Gazirana pića i velike količine alkohola smatra štetnima za srce

Govoreći o pićima koja mogu utjecati na zdravlje srca, dr. Bašić navodi da su sva gazirana pića štetna, kao i prekomjerna konzumacija alkohola.

„Male količine alkohola, odnosno jedna do dvije čaše alkoholnog pića, mogu povoljno djelovati na organizam i potaknuti cirkulaciju. Međutim, alkohol u velikim količinama djeluje toksično na srčani mišić“, rekla je.

Preporučuje prirodni koenzim Q10

Liječnica smatra da prirodni koenzim Q10 može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.

Prema njezinim riječima, taj spoj omogućuje opskrbu mitohondrija, staničnih organela u mišićima, kisikom te na taj način pridonosi prehrani srčanog mišića.

Iznijela je i tvrdnje o gaziranoj vodi

Dr. Bašić upozorava i na konzumaciju gazirane vode, za koju smatra da nije bezopasna.

„Ugljikov dioksid iz gazirane vode vrlo je štetan. Sve vrste gazirane vode čine organizam izrazito kiselim, a kiselost krvi utječe na krvne žile, srce, ali i na cijeli organizam. Karcinomi se razvijaju upravo zbog povećane kiselosti i smanjene koncentracije kisika. Svaka kiselost smanjuje koncentraciju kisika u krvi, a povećava koncentraciju ugljikova dioksida“, objasnila je liječnica.

Važno je napomenuti da navedene tvrdnje predstavljaju stavove dr. Snežane Bašić iznesene u razgovoru za portal Mondo. Dio njezinih tvrdnji, osobito one koje se odnose na genetski modificiranu hranu, gaziranu vodu, razvoj karcinoma i učinke pojedinih namirnica, nije općeprihvaćen znanstveni konsenzus te se razlikuje od stajališta brojnih međunarodnih zdravstvenih institucija i zahtijeva dodatnu znanstvenu potvrdu.