Otapanje ledenog pokrova na Antarktici moglo bi imati mnogo ozbiljnije posljedice od samog porasta razine mora. Znanstvenici upozoravaju da se ispod stoljećima, pa čak i tisućljećima, zamrznutog leda skriva velika količina žive, otrovnog teškog metala koji se sada ubrzano oslobađa u okoliš. Prema novom istraživanju, taj proces mogao bi ozbiljno narušiti osjetljivi polarni ekosustav i ugroziti brojne životinjske vrste.

Do ovih zaključaka došli su istraživači sa Sveučilišta Peking, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu PNAS Environmental Sciences. Njihovo istraživanje pokazuje da otapanje leda uzrokuje nagli porast količine žive u sedimentima uz obalu Antarktike, što bi, kako upozoravaju autori rada, moglo imati "duboke posljedice" za ekologiju tog područja.

Analizirali su 16 lokacija uz Antarktički poluotok

Znanstvenici su analizirali uzorke sedimenata prikupljene na 16 lokacija u blizini Antarktičkog poluotoka, sjeverozapadnog dijela kontinenta koji se smatra jednim od područja najteže pogođenih klimatskim promjenama.

Rezultati su pokazali da se živa na kontinentalnom pojasu danas taloži brzinom od 93 mikrograma po četvornom metru godišnje. Iako je Antarktika jedno od najudaljenijih mjesta na planetu, to znači da se na pojedinim dijelovima kontinentalnog pojasa živa nakuplja dvostruko brže nego na većini drugih kontinentalnih rubova u svijetu.

Istraživači su također utvrdili da je stopa nakupljanja žive porasla za čak 160 posto od početka industrijalizacije, što snažno upućuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem glavni razlog ubrzavanja ovog procesa.

Živa prirodno postoji u okolišu, ali ljudske aktivnosti mijenjaju ravnotežu

Živa je teški metal koji se prirodno pojavljuje u malim količinama u okolišu. Vulkanske erupcije i tektonska aktivnost ispuštaju njezine pare u atmosferu, odakle ih postupno apsorbiraju mikroskopske morske biljke poznate kao fitoplankton.

Dio fitoplanktona pojedu ribe pa se živa postupno prenosi i nakuplja kroz hranidbeni lanac. Ostali organizmi nakon uginuća tonu na morsko dno zajedno sa živom koju su apsorbirali.

U prirodnim uvjetima taj se proces odvija vrlo sporo pa količine žive koje ulaze u hranidbeni lanac uglavnom ne predstavljaju opasnost za životinje niti za ljude.

Međutim, ljudske aktivnosti tijekom posljednjih stoljeća značajno su promijenile tu ravnotežu. Izgaranje ugljena, prerada metala i druge industrijske djelatnosti u atmosferu ispuštaju velike količine žive, zbog čega njezina koncentracija raste diljem svijeta. Posljedica je postupno nakupljanje ovog otrovnog metala u hranidbenom lancu, što predstavlja zdravstveni rizik za brojne životinjske vrste, ali i za ljude.

Atmosfersko onečišćenje nije jedini uzrok

Autori istraživanja ističu da povećanje količine žive u atmosferi samo po sebi nije dovoljno da objasni iznimno visoke koncentracije zabilježene uz Antarktički poluotok.

Prema njihovim zaključcima, ključnu ulogu ima ubrzano otapanje ledenog pokrova.

Kako se planet zagrijava i ledene ploče povlače, odvijaju se dva procesa. S jedne strane, otapanje otkriva sve veće površine otvorenog mora izložene sunčevoj svjetlosti i zraku, čime fitoplankton dobiva više prostora za rast i istodobno apsorbira više žive iz atmosfere.

S druge strane, autori navode da je zatopljenje "dodatno potaknulo ovo obogaćivanje ubrzavanjem dotoka materijala s kopna putem otapanja leda, erozije i trošenja stijena".

Stoljećima zarobljena živa sada završava u oceanu

Ledene ploče Antarktike tijekom tisuća godina postupno su apsorbirale živu iz atmosfere i sigurno je zadržavale zarobljenu u ledu.

No, zbog ubrzanog topljenja, ogromne količine te stoljećima pohranjene žive sada završavaju u oceanu.

Istraživanje pokazuje da je od početka industrijalizacije količina žive koja se oslobađa otopljenom ledenom vodom porasla za čak 550 posto.

Istodobno je količina žive koju fitoplankton apsorbira iz atmosfere porasla za 350 posto.

Znanstvenici ističu da su ti procesi posebno izraženi upravo na Antarktičkom poluotoku, gdje se led topi znatno brže nego u većem dijelu kontinenta.

Malo područje, ali golemi utjecaj

Iako Antarktički poluotok zauzima manje od pet posto ukupne površine Antarktike, upravo je to područje odgovorno za čak 60 posto ukupnog gubitka mase ledenih ploča zabilježenog tijekom posljednjih 30 godina.

Danas se gotovo 90 posto ledenjaka na tom području povlači brzinom koja značajno premašuje granice prirodnih promjena, što dodatno ubrzava oslobađanje žive i drugih tvari koje su stoljećima bile zarobljene u ledu.

Već su zabilježeni zabrinjavajući učinci na životinje

Novo istraživanje dolazi u trenutku kada sve više znanstvenih radova pokazuje da se živa već počela nakupljati u antarktičkom ekosustavu.

Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da je čak 62 posto vrsta morskih ptica na Antarktici imalo koncentracije žive u organizmu iznad praga koji se smatra sigurnim i koji ne uzrokuje štetne zdravstvene posljedice.

Još više zabrinjava podatak da je kod četvrtine svih analiziranih vrsta utvrđen umjeren do visok rizik od trovanja živom.

Autori istraživanja upozoravaju da bi se, nastavi li se sadašnji tempo otapanja ledenog pokrova, količina žive koja ulazi u antarktički morski ekosustav mogla nastaviti povećavati. Time bi jedan od najočuvanijih prirodnih okoliša na Zemlji mogao biti izložen dosad nezabilježenom pritisku, a posljedice bi se mogle osjećati kroz cijeli hranidbeni lanac, od mikroskopskog fitoplanktona do morskih ptica i drugih životinja koje ovise o tom osjetljivom ekosustavu.