Psiholozi dali odgovor na pitanje zašto su ljudi nekada bili puno sretniji: Nema nikakve veze s novcem

Sjećate li se vremena kada se posao završavao onog trenutka kada biste izašli iz ureda, a telefon nije neprestano zvonio? Mnogi pripadnici generacije milenijalaca, ali i starijih generacija, s nostalgijom se prisjećaju načina života iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema mišljenju stručnjaka za mentalno zdravlje, upravo su neke navike iz tog razdoblja danas vrijednije nego ikad jer mogu pomoći u borbi protiv kroničnog stresa, osjećaja preopterećenosti i profesionalnog sagorijevanja.
Psiholozi ističu da se suvremeni čovjek nalazi pod stalnim pritiskom zbog neprekidne dostupnosti, društvenih mreža i ubrzanog načina života. Upravo zato smatraju da bi povratak nekim jednostavnim pravilima iz prošlosti mogao pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Posao je nekada ostajao na poslu
Jedna od najvećih razlika između nekadašnjeg i današnjeg načina života bila je jasna granica između poslovnog i privatnog vremena.
Prije ere pametnih telefona završetak radnog vremena doista je označavao kraj radnog dana. Nije bilo kasnovečernjih elektroničkih poruka, grupnih razgovora na aplikacijama za dopisivanje niti telefonskih poziva nadređenih u kasnim večernjim satima.
Psiholozi naglašavaju da je upravo takva granica jedan od najvažnijih čimbenika u sprječavanju profesionalnog sagorijevanja. Ističu da čak i jednostavna odluka poput isključivanja poslovnih obavijesti nakon završetka radnog vremena može znatno smanjiti razinu stresa. Zbog toga se sve više zaposlenika danas svjesno odlučuje ne odgovarati na službene poruke tijekom vikenda ili slobodnih dana.

Razgovor sa susjedima bio je dio svakodnevice
Nekada je bilo sasvim uobičajeno zastati ispred zgrade, na stubištu ili u dvorištu i popričati sa susjedima. Djeca su sate provodila na igralištima, dok su odrasli razgovarali na klupama i razmjenjivali svakodnevne novosti.
Takvi spontani susreti stvarali su osjećaj pripadnosti zajednici i pomagali u smanjenju usamljenosti.
Stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju da upravo takvi kratki, iskreni razgovori imaju daleko veći pozitivan učinak na ljudski mozak nego komunikacija koja se odvija isključivo putem društvenih mreža. U vremenu kada velik dio društvenih kontakata prolazi kroz ekrane, nekoliko minuta razgovora licem u lice može biti iznimno vrijedno.
Dosada nije neprijatelj, nego poticaj kreativnosti
Jedna od navika koja je gotovo nestala jest sposobnost da čovjek jednostavno bude – bez stalne potrebe za sadržajem.
Sedamdesetih i osamdesetih godina dosada je bila sasvim normalan dio svakodnevice. Danas mnogi svaku slobodnu minutu ispunjavaju pregledavanjem sadržaja na mobitelu ili društvenim mrežama.
Psiholozi upozoravaju da je mozgu potreban odmor te da upravo razdoblja bez podražaja potiču kreativnost i nastanak novih ideja. Ponekad je, ističu, dovoljno nekoliko trenutaka provedenih u tišini bez ikakvih aktivnosti.
Šetalo se zbog uživanja, a ne zbog brojki
Slobodno vrijeme nekada se uglavnom provodilo na otvorenom, ali bez aplikacija koje su bilježile svaki korak ili pametnih satova koji su mjerili svaki pokret.
Pranje automobila ispred kuće, rad u vrtu ili obična šetnja bez unaprijed određenog cilja bili su način opuštanja, a ne natjecanje s vlastitim rezultatima ili statistikom.
Prema mišljenju stručnjaka, upravo takav neopterećen pristup kretanju doprinosio je boljem psihičkom i tjelesnom zdravlju.
Hobiji nisu služili zaradi, nego zadovoljstvu
Ljudi su nekada razvijali hobije isključivo zato što su ih veselili. Pletenje, slikanje, vožnja bicikla ili neki drugi oblik slobodnog vremena nisu bili zamišljeni kao prilika za dodatnu zaradu niti sadržaj koji će biti objavljen na društvenim mrežama.
Danas mnogi osjećaju pritisak da svaka aktivnost mora biti korisna, produktivna ili financijski isplativa.
Psiholozi smatraju da bi upravo zato trebalo ponovno otkriti hobije koji služe isključivo osobnom zadovoljstvu i opuštanju, bez očekivanja bilo kakve materijalne koristi.

Obiteljska večera bila je vrijeme za razgovor
Jedan od najvažnijih rituala nekadašnjih obitelji bilo je zajedničko okupljanje za večerom. Iako je televizor ponekad bio uključen u pozadini, za stolom nije bilo mobilnih telefona koji bi odvlačili pozornost.
Članovi obitelji razgovarali su o tome kako su proveli dan, slušali jedni druge i zajedno planirali nadolazeće obveze.
Ujedno, prije nego što su mobilni telefoni postali sastavni dio svakodnevice, nitko nije očekivao da će osoba biti dostupna 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Ako se netko nije javio na kućni telefon, jednostavno bi ga se nazvalo kasnije.
Danas mnogi osjećaju nelagodu ili čak krivnju ako na poruku ne odgovore u roku od nekoliko minuta.
Digitalni predah mogao bi biti jedan od najboljih poteza za mentalno zdravlje
Stručnjaci za mentalno zdravlje zaključuju da odvajanje od mobitela barem nekoliko sati dnevno predstavlja vrijedan oblik digitalnog detoksa koji može pomoći u vraćanju unutarnjeg mira, smanjenju stresa i boljoj kvaliteti života.
Iako se svijet u međuvremenu znatno promijenio, psiholozi smatraju da neke navike iz prošlosti nisu zastarjele. Naprotiv, upravo bi one danas mogle biti jednostavno, ali učinkovito rješenje za život u kojem dominiraju stalna dostupnost, ubrzani tempo i digitalno opterećenje. Izvor ovih preporuka su navodi psihologa i stručnjaka za mentalno zdravlje koji upozoravaju na važnost jasne ravnoteže između poslovnog i privatnog života te dobrobiti povremenog digitalnog odmora.