Znanstvenici otkrili 'skriveno blago' koje izbija iz unutrašnjosti Zemlje usred mora

Na morskom dnu Barentsova mora, oko 113 kilometara južno od udaljenog Medvjeđeg otoka u Norveškoj, otkriven je golemi krater unutar kojeg se nalazi podmorski blatni vulkan.
Istraživači vjeruju da je krater nastao prije približno 18.000 godina, na kraju posljednjeg ledenog doba, kada je došlo do velike i nagle promjene u okolišu. Danas se oko 400 metara ispod površine mora iz vulkana izbacuju blato i metan koji dolaze iz dubine Zemljine kore, piše Indy100.
Znanstvenici su otkriće opisali kao svojevrsno „skriveno blago“ jer im ovakvi sustavi omogućuju izravan uvid u procese koji se odvijaju duboko ispod morskog dna.
„Kao da pronalazimo skriveno blago“
Stefan Buenz sa Sveučilišta UiT Arktičkog sveučilišta Norveške, koji je suvodio ekspediciju, istaknuo je koliko su ovakva otkrića važna.
„Istraživanje morskog dna i otkrivanje novih izvora metana poput je pronalaska skrivenog blaga“, rekao je Buenz.
Dodao je kako svaki silazak na morsko dno otvara nove spoznaje o iznimnoj raznolikosti takvih geoloških sustava.
Blatni vulkani nisu klasični vulkani kakve povezujemo s lavom. Umjesto užarene stijene, iz njih izlaze blato, sedimenti i tekućine koje iz dubine Zemlje dospijevaju prema površini. Upravo zato znanstvenicima predstavljaju svojevrsne prirodne prozore u unutrašnjost planeta.
U norveškim vodama dosad je bio poznat samo jedan takav sustav – Håkon Mosby, otkriven 1995. godine. Smješten je na dubini od oko 1250 metara južno od Svalbarda.
Novo otkriveni vulkan dobio je ime Borealis Mud Volcano.
Ni slučajno ne bacajte ljuske od jaja: Pomiješajte ih sa soli i gledajte kako se događa čudo
Krater širok 300 metara nastao nakon posljednjeg ledenog doba
Sam krater u kojem se nalazi Borealis Mud Volcano impresivnih je dimenzija. Promjer mu iznosi oko 300 metara, dok je dubok približno 25 metara.
Prema dosadašnjim spoznajama, najvjerojatnije je nastao nakon katastrofalnog prirodnog događaja tijekom razdoblja neposredno nakon posljednjeg ledenog doba. Znanstvenici pretpostavljaju da je tada iz dubine iznenada oslobođena golema količina metana, što je dovelo do nastanka ovog neobičnog podmorskog reljefa.
Takvi događaji znanstvenicima su posebno zanimljivi jer mogu pružiti informacije o tome kako su se Zemljina atmosfera i okoliš mijenjali nakon završetka ledenog doba.
Profesorica Giuliana Panieri, voditeljica ekspedicije i glavna istraživačica projekta UiT, ističe da proučavanje sastava i razvoja tekućina koje izlaze iz ovakvih sustava može pomoći u razumijevanju njihova utjecaja na globalni ciklus metana.
Istodobno, takva istraživanja mogu dati i nove informacije o procesima koji bi se mogli odvijati na drugim planetima.
„Vidjeti podvodnu erupciju u stvarnom vremenu podsjeća me koliko je naš planet živ“, rekla je Panieri.
Oko vulkana pronašli cijeli podmorski svijet
Otkriće nije zanimljivo samo zbog geologije. Istraživači su u krateru pronašli i iznimno bogato morsko stanište.
Na strmim obroncima karbonatnih kora koje su se stvarale tisućama godina razvila se čitava zajednica organizama. Ondje žive morske anemone, spužve, mesožderke, morske zvijezde, koralji, morski pauci i rakovi, dok su pojedini dijelovi morskog dna prekriveni velikim grmovima i bakterijskim prostirkama.
Znanstvenici smatraju da takvi krateri mogu predstavljati svojevrsna utočišta za osjetljive morske organizme.
Alex Rogers, sudionik ekspedicije i direktor REV Ocean Sciencea, istaknuo je da su istraživači tijekom ekspedicije otkrili kako takvi krateri mogu biti relativno zaštićeni od nekih ljudskih utjecaja, uključujući koćarenje koje može teško oštetiti osjetljive organizme poput koralja i spužvi.
Ljudi u čudu gledaju snimku kuhinje staru gotovo 80 godina: Ima nešto modernije od današnjih
„Želim sići dolje i staviti ruku u to!“
Otkriće je posebno oduševilo članove istraživačkog tima koji su vulkan prvi put ugledali na ekranima tijekom istraživanja morskog dna.
Irena Violan, studentica Erasmus programa na UiT-u, rekla je da je dotad blatne vulkane imala priliku vidjeti samo na kopnu.
„Bilo je fantastično iskustvo vidjeti jedan na morskom dnu“, rekla je, opisujući kako su se među članovima tima u trenutku otkrića proširili iznenađenje, uzbuđenje i radost.
Njena prva reakcija, kako je priznala, bila je vrlo jednostavna: „Želim sići dolje i staviti ruku u to!“
Za znanstvenike, međutim, Borealis Mud Volcano predstavlja puno više od spektakularnog prizora. On bi mogao pomoći u rekonstrukciji događaja koji su se odvijali na Arktiku prije tisuća godina, boljem razumijevanju prirodnih izvora metana i proučavanju života koji uspijeva u ekstremnim uvjetima dubokog mora.